Vodeći uzrok smrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su ishemijske, odnosno koronarne bolesti srca. Odnosi se to na oba spola, dok se redoslijed na popisu idućih glavnih uzroka smrti razlikuje kod žena u odnosu na muškarce.
Kod muškog spola, nakon ishemijskih bolesti srca (14,36 posto), vodeći uzroci smrti su COVID-19 (9,09 posto), rak dušnika, bronha i pluća (7,77 posto), šećerna bolest (7,11 posto) i cerebrovaskularne bolesti (5,80 posto). Među prvih deset uzroka smrti kod muškaraca nalazi se i tri zloćudne novotvorine: rak dušnika, bronha i pluća te debelog crijeva i prostate, podaci su Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Statistika ukazuje i na pet vodećih uzroka smrti kod žena na ovom području, a to su ishemijske bolesti srca (19,67 posto), šećerna bolest (9,35 posto), cerebrovaskularne bolesti (8,39 posto), COVID-19 (7,29 posto) i ateroskleroza (6,19 posto). U deset vodećih uzroka smrti kod žena nalaze se i četiri zloćudne novotvorine: rak dušnika, bronha i pluća, dojke, gušterače i debelog crijeva.
Zdravija prehrana, tjelesna aktivnost i nepušenje, najčešći su savjeti liječnika pa tako i kad je u pitanju zdravlje srca. Dok medicina napreduje, raste broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Dubrovački kardiolog kaže da je Hrvatska zakazala u prevenciji.
- Kardiologija, kao struka, napravila je iznimno mnogo u liječenju i zbrinjavanju bolesnika s akutnim kardiološkim problemima, što pratimo i mi u Dubrovniku. Hrvatska kardiološka zajednica je dobro organizirana, dostigli smo zavidnu razinu pružanja usluge i liječenja bolesti. Međutim, malo smo toga uspjeli u prevenciji bolesti tako da nam dolaze sve mlađi i mlađi pacijenti. Stanje se značajno promijenilo u proteklih desetak godina. Nekad smo od 10 koronarografija imali tri komplicirane, a stanje je sad obratno. Kolege koje rade interventnu kardiologiju od deset slučajeva nailaze na sedam s nizom komplikacija na krvnim žilama - kaže dr. Jerko Ferri-Certić, voditelj Odjela za kardiologiju OB Dubrovnik.
U kardiološkoj ambulanti Opće bolnice Dubrovnik, godišnje se u prosjeku obavi oko 5.000 pregleda. Odjel za kardiologiju godišnje bilježi oko 500 koronarografija, 3.600 ehokardiografskih pregleda, 635 doplera perifernih arterija te niz drugih pretraga na koje se upućuju pacijenti, a njih je s godinama sve više.
- Svjedoci smo apsurdne situacije. Prije 20 godina su u Dubrovniku radila tri bolnička kardiologa i jedan privatno. Danas imate niz liječnika u privatnoj praksi i nas 12-ero u bolnici koji bi imali posla i kad bismo po čitave dane radili ultrazvučne i druge preglede. Malo su pretjerani zahtjevi za kardiološkim pregledima, ali je činjenica da kardiovaskularnih bolesti ima jako puno i da nam dolazi sve više mladih s ozbiljnim problemima na srcu – kaže dr. Ferri-Certić.
Promatrajući sliku dubrovačkih igrališta, liječnik kaže kako nam se ne piše dobro.
- Ulice i igrališta 1970-tih i 1980-tih bila su puna djece, po cijele se dane igralo košarku, nogomet, u Splitu ste imali tri vaterpolska kluba, a gdje su današnja djeca? Sjede pred računalima i jedu prerađenu hranu. Od desetero djece, četvero je prekomjerne tjelesne težine. Dubrovnik bi morao imati bar tri bazena, poput gradova na Zapadu, a država bi, u suradnji s liječnicima, trebala izraditi nacionalni program prevencije kardioloških bolesti – poručuje kardiolog.