Brojka je vjerojatno znatno viša jer dio banaka, zbog metodologije prikupljanja zahtjeva, ne raspolaže podacima po gradovima i županijama, nego regijama u kojima posluju. Osim toga, isti poslovni subjekti podnosili su zahtjeve za više od jednog kredita kojega otplaćuju.
Od 20 do 80 posto
Najveći udjel u zahtjevima za odgodu plaćanja kredita su građani, dakle fizičke osobe s nenamjenskim, stambenim i ostalim kreditima, i to kod OTP banke.
- Proces zaprimanja zahtjeva za moratorij naših privatnih i poslovnih klijenata je u tijeku, kao i sam proces odobravanja. Na području na kojem je smješten Poslovni centar OTP banke Dubrovnik i južna Dalmacije, do kraja travnja je zaprimljeno 1.300 zahtjeva privatnih klijenata za moratorij odnosno građana, od čega je do 30. travnja odobreno 258 zahtjeva. U istom razdoblju, zaprimljeno je 169 zahtjeva poslovnih klijenata, od čega je za sada odobreno 30 zahtjeva klijenata te smo pristupili regularizaciji ugovornih odnosa. Obrada ostalih zahtjeva je u tijeku – kaže Silvija Bareša, glasnogovornica OTP banke.
Raiffeisen banka je primila oko 300 zahtjeva za moratorij po kreditima fizičkih osoba iz ove županije. Kažu kako su već odobrili oko 70 posto takvih zahtjeva. Erste banka dosad je na području Dubrovačko-neretvanske županije zaprimila nešto više od 50 zahtjeva poslovnih subjekata za odgodu otplate kreditnih obveza, koji se odnose na ukupno nešto manje od 80 kreditnih partija. Istovremeno je zaprimljeno oko 230 zahtjeva klijenata fizičkih osoba za odgodom otplate kreditnih obaveza.
- Posljednji tjedan ubrzano se radi na zaprimanju i obradi zahtjeva klijenata. Dio zahtjeva već je odobren i realiziran, odnosno nalazi se u fazi realizacije, a dio trenutačno prolazi kroz proceduru odobravanja – kaže Danijela Trbović, voditeljica eksternih komunikacija u Erste&Steiermärkische Bank.
U PBZ-u nemaju podatke koji se tiču zahtjeva fizičkih osoba za našu županiju, jer takve podatke vode po regijama. Dubrovnik su svrstali u regiju Dalmacija, gdje je ukupno 1.500 zahtjeva građana. No, za poslovne subjekte i obrtnike imaju podatke, pa su s područja Dubrovačko-neretvanske zaprimili 188 zahtjeva za moratorij. Iz PBZ-a kažu kako su oko 80 posto tih zahtjeva već odobrili i realizirali tijekom travnja.
U Addiko banci kažu kako su brzo reagirali i pokazali spremnost pomoći građanima i poduzećima. Prvi zahtjev za moratorijem zaprimili su 24. ožujka.
- Trenutačno se najveći broj zahtjeva za odgodom anuiteta odnosi na nenamjenske kredite, a manji, oko jedne četvrtine, na stambene kredite. Vrijeme trajanja obrade zahtjeva ovisi o složenosti potrebnih procesa u pojedinačnim slučajevima – navodi glasnogovornica Addiko banke Katarina Kantolić.
Među najtraženijim mjerama poslovnim subjektima koje Addiko banka provodi je moratorij na otplatu kredita na šest mjeseci, no brojke za dubrovačke klijente nisu dostavili. Poslovni subjekti čije su aktivnosti u okolnostima epidemije ugrožene ili u potpunosti onemogućene, zahtjeve podnose i putem FINA portala 'Mjere', na način da prijavitelj putem online prijave zatraži kredit za likvidnost i radni kapital, odgodu plaćanja ili reprogram kredita. Banci se svakodnevno javljaju i klijenti zainteresirani za programe u suradnji s HBOR-om i HAMAG BICRO, a koji su također namijenjeni klijentima koji se susreću s poteškoćama u poslovanju.
Kolike će biti rate?
Tempo rješavanja zahtjeva je različit. Jedan sugrađanin se žali kako je prvi upit svojoj banci poslao još početkom travnja, 25 dana kasnije dobio je obavijest da se njegov zahtjev obrađuje, kako će banka provjeriti njegove podatke, i dosad ništa nije riješeno. Iako se u toj obavijesti napominje kako će, ukoliko mu se zahtjev za moratorijem odobri, on vrijediti za kreditne obveze koje dospijevaju na naplatu od ožujka, ovaj korisnik kredita u međuvremenu je prisiljen plaćati svoje rate, iako su mu se primanja svela na državnu potporu od 3.250 odnosno 4.000 kuna, što je manje od mjesčnog anuiteta, sve u strahu da se što izjalovi.
Iz HUB-a tvrde kako je hrvatski model odgode plaćanja kreditnih obveza u trajanju do šest mjeseci fleksibilan i u skladu s najboljim praksama Europske unije, pa ističu da se za najugroženije sektore poput turizma, moratorij produžio do sljedeće turističke sezone. Tijekom moratorija, banka ne naplaćuje glavnicu i kamatu. Obračunava se redovna kamata bez zateznih kamata i ostalih troškova koji se pojavljuju prilikom redovitog ugovaranja moratorija na kreditne obveze, objašnjavaju. Hrvatska privredna banka svojim korisnicima to ovako objašnjava:
„Redovna kamata se obračunava, ali se ne naplaćuje. Istekom odgode otplate kamata se ne pripisuje glavnici već se raspoređuje na preostali rok kredita te pripadajući dio kamate dospijeva zajedno s redovnim anuitetom, tj. ratom nakon isteka odgode. Na raspoređene kamate u preostalom roku otplate se ne obračunava redovna kamata“.
Kolike će se rate kredita plaćati nakon moratorija, PBZ odgovara: „Uz redovan anuitet, tj. ratu bit će potrebno plaćati pripadajući dio obveze iz razdoblja odgode otplate“, a koliko će to biti, banka će klijente obavijestiti nakon isteka roka odgode otplate i dostaviti mu novi otplatni plan.