Gradite li obiteljsku kuću u Dubrovniku, dužni ste projektirati i urediti prostor za spremnike smeća. Takva obveza nametnuta investitoru djeluje apsurdno s obzirom da Dubrovnik dosad nije odvozio smeće s praga obiteljske kuće.
Prazan prostor
Urbanističkim planom određeno je da se pri projektiranju i gradnji novih objekata ogradi prostor za kratkotrajno odlaganje smeća. Otkad je to tako? Novoimenovani pročelnik gradskog odjela za prostorno planiranje, arhitekt Božo Benić odgovara kako je u Odluci o donošenju GUP-a Grada Dubrovnika iz 2005. ovo pitanje obrađeno samo u glavi „Uređenje građevinske čestice“, i to članku 60. u kojem se navodi kako je „na građevinskim česticama za visoke građevine potrebno urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada“, dok se u dijelu o postupanju s otpadom o navedenom ništa ne spominje.
Izmjenama i dopunama GUP-a 2007. i 2014. odredbe su se mijenjale, pa sad u članku 114. stoji da „sve građevine unutar građevinske čestice moraju osigurati prostor za odlaganje komunalnog otpada kojim se neće ometati kolni i pješački promet te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili ozidan i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice. Mjesto za odlaganje kućnog otpada mora biti pristupačno vozilima za odvoz smeća s javnoprometne površine, s maksimalnim nagibom od 8 posto“.
- Predmetne odredbe proizlaze iz zakonske legislative kojom su regulirani temeljni zahtjevi za građevinu (higijena, zdravlje i okoliš), kao i legislative koja definira načela i standarde u gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša, a koja se sustavno unaprjeđuje te koja u tom smislu nalaže ostvarivanje prostorno-planskih pretpostavki podjelom spremnika za miješani komunalni otpad i reciklabilne vrste otpada obiteljskim kućama – pojašnjava Benić.
Lociranjem kućnog odlagališta u fazi projektiranja uređenja zemljišta izbjegavaju se improvizirana rješenja i olakšava prilagodba nužnim promjenama u gospodarenju otpadom. U toj je fazi mnogo lakše ispuniti uvjete o pristupačnosti s javne površine i neupadljivosti, ali obveza uređenja prostora za kratkotrajno odlaganje otpada pred kućom postoji godinama i nije urodila plodom.
U stvarnosti, kažu projektanti, to je godinama funkcioniralo na način da se ograđeni prostor za spremnike otpada ucrtavao u projekt kako bi se ispunila forma i dobila građevinska dozvola, ali se njegova gradnja nije izvodila. U posljednje vrijeme investitori urede taj prostor kako ne bi imali problema u ishođenju uporabne dozvole, a kad postupak prođe pripoje ga ostatku parcele. Bačenih par tisuća kuna!
Iveković: Stižemo istog trenutka!
Da to ne mora biti bačen novac, tvrdi direktor gradskog društva Čistoća Marko Iveković.
- Ako je investitor u novoj zgradi na svom prostoru predvidio odlagalište otpada, istog trenutka tim korisnicima možemo donijeti spremnike. To mi je draže nego stavljati spremnike na javnu površinu ili povećati njihov broj na postojećim odlagalištima. Imamo takve primjere Jugove zgrade u Solitudu, poslovnog centra Batala gdje je miješana namjera, poslovna i stambena, te zgrade Atlant koja ima posebnu prostoriju za otpad u podzemnoj garaži. Kamo sreće da je ta odredba o projektiranju i gradnji prostora za spremnike postojala i prije 20 godina. Međutim, imamo situaciju da ne možemo ukidati odlagališta na javnom prostoru jer u okruženju te nove zgrade još 20 objekata koji nemaju svoje spremnike – kaže Iveković.
Spomenuti su samo primjeri zgrada s više stanova, a što je s obiteljskim kućama koje imaju obvezu urediti prostor za smeće i je li Čistoća spremna istog trenutka dostaviti spremnike pojedinačnim stanovima te redovito odvoziti njihov otpad s kućnog praga?
- Ne pamtim da nam je ikada došao takav zahtjev, a nemam razloga tretirati ga drugačije nego Jugovu zgradu u Solitudu – kaže najprije Iveković, ali potom ipak dodaje: „Zakon o gospodarenju otpadom davatelju usluga daje mogućnost odabira tehničkog rješenja odvoza otpada u nekom određenom prostoru. Uskoro ćemo svim našim korisnicima poslati izjave u kojima će moći izraziti svoju želju, pa i to da bi htjeli svoj individualni spremnik. Međutim, zakon nama kao davatelju usluge ipak daje mogućnost odgovoriti ukoliko to nije po našim zamislima i planu u tom kvartu. U jednoj ulici može biti 20 želja, 20 vrsta spremnika i 20 termina odvoza, dakle, potpuni nered. Moramo ispitati želje korisnika, možda se nađemo na istoj valnoj duljini, ali naša je zadnja".
Upitan, mijenja li odvoz smeća s kućnog praga iznos računa korisnika Čistoćine usluge, direktor Iveković kaže kako cijena minimalne javne usluge ostaje ista, a varijabilni dio ovisi o količini predanog otpada. Za one koji imaju prostora za spremnike, možda ga imaju i za kompostere zahvaljujući kojima mogu smanjiti količinu otpada za kojeg plaćaju odvoz i istodobno proizvesti organsko gnojivo za svoj vrt. U četiri godine, Čistoća je građanima Dubrovnika podijelila oko 1.600 besplatnih kompostera. Dolazili su, kaže Iveković, čak i stanari koji žive na petom katu zgrade samo zato što je komposter bio besplatan.