Voda s izvorišta Palata može se koristiti za piće. Nestao je neugodan miris iz slavina na području zone opskrbe Zaton-Orašac-Elafiti koja se opskrbljuje s tog crpilišta, no ostala su pitanja što je zapravo prouzročilo dva onečišćenja vode s Palate u kratkom vremenu.
Na prošlotjednoj konferenciji za novinare iznesene su sumnje da su za smrdljivu vodu krivi nusprodukti proizvodnje maslinova ulja pa su se kao ‘prvoosumnjičene‘ nametnule komine. Mogu li i kako ti ostaci nakon cijeđenja ploda u uljarama uopće dospjeti u vodotok, doznali smo iz prve ruke, od Frana Vlašića, upravitelja Poljoprivredne zadruge Stoviš iz Stona u sklopu koje posluje pogon za preradu maslina.
- Mogućnost da komina dospije u vodovodnu mrežu ne postoji. Da bi uopće mogao poslovati, svaki proizvodni pogon mora imati septičke jame za zbrinjavanje otpadne vode i poseban prostor za odlaganje komine tamo gdje ona ni na koji način ne može zagaditi okoliš. To su glavni uvjeti koje mora ispunjavati svaka uljara. Postoje dvije odvojene septičke jame u koje ide otpadna voda, one se kasnije ispumpavaju i sadržaj odlazi u kanalizaciju. Otpadna komina se ostavlja sa strane, daleko od dotoka, kako ne bi mogla prodrijeti u vodotoke. Kod nas za to postoji poseban deponij, kominu do tamo preveze traktor, bez ikakve veze s otpadnom vodom – objasnio nam je upravitelj Vlašić i otkrio da se komina osim za proizvodnju ulja niže kvalitete, može koristiti na još dva načina:
- Komina može biti i kao neka vrsta stajskog gnojiva. Ona je u krutnom stanju, izlazi vani kao potpuno suha. Ako se izmiješa s kominom od dropa grožđa, nakon određenog vremena s tim se može gnojiti zemlja. Koliko imam informaciju, među Pelješčanima je koriste pojedinci za agrume, a neki nose i u vinograde. Korištenjem te smjese zemlja postaje prozračna, rahlija. Komine se inače ne skladište, ostavi ih se na otvorenom prostoru. Skladištiti bi ih se moglo samo ako se izrađuju briketi za loženje peći. Kod nas u Dalmaciji još nitko nije otvorio pogon za tu namjenu, ali ima ljudi koji ih koriste kod potpale – ističe naš sugovornik.
Dodaje kako komina leži na otvorenom, svima dostupna:
- Zainteresirani je mogu preuzeti nakon pet ili šest mjeseci kad malo odstoji. Nema naknade, dajemo je besplatno – zaključuje Vlašić iz PZ Stoviš koja raspolaže pogonom za preradu maslina izvan Stona, u Lužinama.
Uljarima je i inače obveza održavati postrojenje što čišćim, još i više zbog prirode posla oko prerade koji traje od mjesec i pol do dva. U vremenu intenzivnog mljevenja maslinova ploda i nedovoljnog provjetravanja pogona zbog održavanja odgovarajuće temperature zraka dolazi do prljanja prostora, uređaja, kablova i cjevovoda, pa je čišćenje nužno po završetku posla.
Stručnjaci inače upozoravaju na nužnost pravilnog zbrinjavanja ‘ostataka‘ prerade maslina jer otpadna voda može sadržavati fenole, aromatske organske spojeve koje se povezuje s vodom iz izvorišta Palata.
O onečišćenju vode s dubrovačkog izvorišta Palata očekuje se očitovanje sanitarne i vodopravne inspekcije te inspekcije zaštite okoliša.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....