Kakva je budućnost gruškog zaljeva, ekološki osjetljivog zapadnog ulaza u Dubrovnik, dinamičnog poslovnog središta grada koje je gusto naseljeno i već time prometno izazovno kako na kopnu tako i na moru. O tome su danas Dubrovački vjesnik i Lučka uprava Dubrovnik u dvorcu Kaboga organizirali panel raspravu „Gruška vala - gradska recepcija”.
Uvodnu riječ na ovoj konferenciji, održala je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić koja je istaknula kako je gradska uprava ponosna na izvrsnu suradnju koju ima sa svim lučkim upravama, a da se usvajanjem UPU-a Gruž stvorena platforma za razvoj novog središta Dubrovnika, kroz kupnju TUP-a u okviru Novog europskog Bauhausa, obnovu ljetnikovaca te strateško promišljanje budućnosti kroz izgradnju novog lučkog terminala. Domaćin panela direktor Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović, podsjetio je koliko se kroz povijest mijenjao prostor Gruža i zašto danas u razvoju ovog osjetljivog gradskog lučkog područja nitko nema prava na pogreške.
U raspravnom dijelu panela sudjelovali su Maro Saulović iz Gullivera, predstavnik dubrovačkih agencija, Željko Dadić ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik, Božo Benić, pročelnik dubrovačkog gradskog Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Zvonimir Mataga direktor Elektrojuga (HEP), Goran Puž predstojnik Ureda uprave Hrvatskih cesta, direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž te Blaž Pezo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.
Svi su panelisti naglasili kako tema iziskuje još opširniju raspravu, no iznijeli su važne podatke o tome gdje se u ovom trenutku nalaze njihovi projekti vezani uz zaljev Gruž. Božo Benić, ispred gradske uprave rekao je kako je prostorno planska dokumentacija donesena još 2011. višekratno mijenjana, napose UPU Gruškog akvatorija. - Izrađen je niz studija i stručnih podloga za ovo područje, i Plan upravljanja koji su donijeli niz novih podataka i smjernica koje je potrebno integrirati u prostorne planove kako bi se očuvao kulturno povijesno naslijeđe i gospodarski rast. Tu je koloplet različitih interesa i korisnika u prostoru i zato bih rekao kako je pred Gradom i stručnim izrađivačima složen zadatak koji struka opisuje kao jedan od najsloženijih ako ne i najsloženiji trenutno postupak koji se vodi u Republici Hrvatskoj – rekao je Benić o planovima za Gruž. Istaknuo je gradske planove da se promet Gružom premjesti pod zemlju kako bi se ostvario integrirani projekt gruške rive s novim sadržajima. Goran Puž govorio je o cestovnoj povezanosti lučkog područja s državnom cestom, gdje je jedina cesta koja promet podiže za 50 metara visine izgrađena 1962. godine.
- Na stiještenom području u budućnosti je potrebno i novo i bolje rješenje trase. Za sada ćemo ići na rekonstrukciju postojeće ceste koliko se može unutar koridora. Ovom prigodom je najavio i kako planirana brza cesta Dubrovnik – Zračna luka koja također dovodi promet do Luke Dubrovnik, čija je trasa odbijena na javnoj raspravi o prihvatljivosti projekta na okoliš, ide u novelaciju budući da se radi o strateškom projektu RH:
- Dobili smo 1800 primjedbi građana na ovu studiju s gotovo 10.000 pitanja zbog čega smo studiju povukli. Radimo HIA studiju i pripremamo prijedlog novih varijanti kako bi projekt prošao javnu raspravu, no ostat ćemo u sklopu rješenja u skladu s prostorno planskom dokumentacijom – rekao je Puž. Dodao je kako očekuje da će za oko godinu dana novelacija biti gotova, no da bez ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš te ceste o rokovima ne može govoriti.
Maro Saulović kao predstavnik turističkih agencija rekao je kao je ova operativna lapadska obala uvelike olakšala organizaciju prometa iz Luke Dubrovnik, te da agencije pozdravljaju planove za izgradnju terminala i uređenja Gruža.
O novim planovima za izgradnju komunalnih vezova govorio je Željko Dadić koji je najavio nakon Batale i projekte komunalnih lučica u Mokošici s 200 i u Solitudu s 250 vezova koje su fazi ishođenja lokacijske dozvole, a izgradnja bi zadovoljila potrebe građana za dulje vrijeme. Za Ribarsku luku u Sustjepanu kod Shella ishođena je građevinska dozvola i čeka se mogućnost financiranja iduće godine. Blaž Pezo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik govorio je o uspješnoj suradnji s Gradom Dubrovnikom, CLIA-om i kruzerskim kompanijama te najavio planiranu gradnju lučkog terminala na području gdje se sada nalazi trgovina Konzuma i autobusni kolodvor koji bi trebao preseliti na područje Batahovine kada se za to steknu uvjeti.
– Bit će to sasvim nova recepcija grada i radujemo se investicijama u cestovnu i lučku infrastrukturu, posebno pomorskoj pumpi u Sustjepanu za koju je stjecajem nepovoljnih okolnosti po investitora, teško reći hoće li biti gotova do iduće sezone, te također radovima na Batahovini koja će relaksirati opterećeni prostor gruške vale – rekao je. Sve to ne bi se moglo ostvariti bez velikih investicija u elektroenergetski sustav pa je Zvonimir Mataga iz Elektrojuga rekao kako lučko područje stvara ogromne potrebe za opskrbe strujom velike snage, a veći broj kruzera i električnih brodova zahtijevat će još veću potrošnju. - Jedan kruzer treba 4-5 megavata, za planirani terminal potrebe će biti ogromne oko 15 megavata, a cijeli Grad Dubrovnik u vrhu potrošnje vuče 50 megavata struje. Potrebe potrošnje u gradu su podmirene dosadašnjim ulaganjima i ostala je još izgradnja nove 110 KW trafostanice Lapad kako bi bile zadovoljene višegodišnje potrebe – rekao je Mataga. Direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž također je govorio o izvrsnim odnosima koje ta tvrtka ima s Gradom Dubrovnikom i njegovim projektom Respect the City, te naglasio kako je Luka izuzetno poželjan poslodavac 80 zaposlenika. Rekao je i kako su s velikim kruzerskim kompanijama uspješno riješili problem razdvajanja otpada, zbog čega najmanje nerazvrstanog otpada ide na Grabovicu.
U budućnosti bi lučko područje zaljeva trebalo biti organizirano tako da promet za Elafite ostane na sadašnjem vezu kod Petke, a nakon toga planira se područje za vezove jahti te onda novi terminal na području sadašnjeg Konzuma i autobusnog kolodvora. Na Batahovini bi trebali biti vezovi za brodove unutarnje plovidbe i za trajekte za druge dijelove županije, te nakon njih benzinska pumpa. Područje gdje se danas nalazi lučka uprava bit će integrirano za potrebe građana.
Svi su se panelisti složili kako je tema organizacije lučkog prometa u gruškom akvatoriju u uskom i osjetljivom području iznimno složena te da je današnja panel rasprava tek prva u nizu na kojoj bi se trebalo raspravljati o budućnosti ovoga područja Dubrovnika.