ANA HRNIĆ: Nema predaje! Naša sezona je duga, a vidljivost Dubrovnika na emitivnim tržištima izvrsna

Početkom godine kada je jednoglasno izabrana za direktoricu Turističke zajednice Grada Dubrovnika, a Dubrovnik očekivao nove turističke rekorde, Ana Hrnić planirala je raditi na razvoju održivosti dubrovačkog turizma, balansu između zadovoljstva građana, i posjetitelja. Pandemija Covida-19 cijeli je svijet preokrenula naglavce, a turizam u aviodestinacijama je prvi stradao. Na domaćem terenu sve su oči uprte u one koji su zaduženi za promociju turizma, pa se tako direktorica TZ-a u toj situaciji suočila s kritikama da je pogrešna osoba na toj poziciji za vrijeme krize, ali je i dosta onih koji smatraju da u ovim izvanrednim okolnostima objektivno i nije mogla puno više učiniti obzirom na ovlasti. Pitamo je, je li sezona gotova?

Može li se nakon što je Dubrovnik uvršten na crvene liste naših emitivnih tržišta još nešto učiniti dok se otkazuje let za letom? Što Turistička zajednica grada Dubrovnika konkretno poduzima kako bi osigurala turističku jesen u Dubrovniku?

Sezona nije gotova i ne bih rekla da se otkazuje let za letom. Dapače, možemo biti zadovoljni činjenicom da za sad letovi u velikoj mjeri ostaju, unatoč novonastaloj situaciji. Svakako da nam ne ide u prilog uvrštavanje Hrvatske na crvene liste, međutim u konačnici ne možemo utjecati na nacionalne odluke pojedinih vlada. Kolovoz smo do sad odradili iznad očekivanja, i nisam nikako sklona pesimizmu... Slažem se s gradonačelnikom, nema predaje!

Ono što mi radimo od prvog dana je intenzivna komunikacija sa svim predstavništvima HTZ-a u svijetu. Informiramo ih o povoljnoj epidemiološkoj situaciji u Dubrovniku, te svim relevantnim informacijama. Također smo u stalnom kontaktu s avio kompanijama i partnerima na emitivnim tržištima. Aktivno radimo na promociji, u mjeri u kojoj nam nepredvidive okolnosti i ograničeni financijski resursi to dozvoljavaju. Konstantno smo prisutni u stranim medijima, vidljivost Dubrovnika na emitivnim tržištima je izvrsna.

Jako je važno pokazati koliko smo odgovorni i savjesni. Zbog toga smo između ostalog postavili stratu s uputama o odgovornom ponašanju na ulazu s Pila, zatim plakate na Libertasove autobuse, kulturne ustanove, TIC-eve. Našim posjetiteljima dijelimo i brandirane dezinfekcijske maramice, kao i maske. Svi hotelijeri, ugostitelji, iznajmljivači su jako odgovorni, svi se pridržavaju mjera, posjetitelji se osjećaju sigurno.
Britanci na tjednoj bazi ažuriraju liste, smatram da, ukoliko se epidemiološka situacija u Hrvatskoj popravi, imamo priliku da nas maknu s liste. Naša sezona je duga, traje do studenog, tako da ima još prilike za ostvariti određene rezultate.

Čija je odluka da gradonačelnik preuzme medijsku kampanju kojom se malim brojkama zaraženih od korone želi privući strane goste u Dubrovnik?

Gradonačelnik je ujedno i predsjednik TZ-a i turističkog vijeća, pa je logično da je on medijski najeksponiranija osoba. I sama sam imala više intervjua i razgovora sa stranim medijima od samog početka, međutim, nisam to lokalno komunicirala. Bila sam fokusirana na svoje aktivnosti na emitivnim tržištima i konačni rezultat. Iz sadašnje perspektive shvaćam da tu nije riječ o samopromociji, nego o komuniciranju svojih aktivnosti lokalnoj zajednici, što je jako važno. Žao mi je da moj dosadašnji intenzivan rad u tom kontekstu nije bio vidljiv, ali svakako da će se to od sada promijeniti.

Njemačko tržište za Dubrovnik je još otvoreno, nastavljaju li se na tom tržištu akcije i na koji način? U nedostatku tradicionalnih njemačkih destinacija poput Španjolske ovog su ljeta u znatnijem broju dolazili i u naš privatni smještaj, kako će se to iskoristiti?

Prva kampanja koju smo pokrenuli bila je usmjerena između ostalih i na njemačko tržište. Svakako da nastavljamo i dalje s promotivnim aktivnostima i na tom tržištu.

Tko je odlučio da se Dubrovnik, sam po sebi slikovnica bez premca, promovira na stranim tržištima crtićem? Je li se podatak o prvoj karanteni u svijetu, uz mali broj oboljelih, morao promotivno bolje iskoristiti?

Ideja o animiranom filmu nastala je prvobitno u kontekstu projekta Respect the City, odnosno komuniciranja pravila ponašanja gostiju za vrijeme boravka u Gradu kroz animaciju. Smatram da je to sjajan način komuniciranja takve vrste poruke. Uslijed pandemije, taj projekt je stavljen na čekanje, a rodila se ideja da se na isti način iskomunicira priča o Dubrovniku kao sigurnoj destinaciji. To je bio jedan drugačiji, moderan način komuniciranja te važne poruke. Budući da TZ već ima kvalitetne video materijale koji promoviraju ljepote Dubrovnika, smatram da je ovo bio jedan inovativan i zanimljiv način promocije. Činjenicu o prvoj karanteni u svijetu koristili smo i na razne druge načine, između ostalog i putem glazbenog događaja iz Lazareta, kasnije i video razglednicom.

Privatne inicijative pokazale su da je pravodobno obraćanje domaćem tržištu urodilo plodom. S druge strane, mnogi hrvatski građani nisu iz promotivnih akcija TZ-a doznali kako im je Dubrovnik i cjenovno dostupan, da imaju popuste i u ugostiteljstvu, da na zidine mogu za 50 kuna, da se jednostavno prolazi kroz Neum itd. Planirate li za hrvatsko tržište sada jaču promociju?

Ne bih se složila s tim navodima. TZGD u suradnji s Gradom Dubrovnikom je tijekom lipnja osmislio promotivnu kampanju pod sloganom Dubrovnik – tamo gdje je srce. Cilj kampanje je bio podsjetiti domaću publiku na sve ono što Dubrovnik nudi, s naglaskom na eno i gastro, te kulturnu ponudu. Radilo se o plasmanu serije članaka na raznim nacionalnim portalima, te njihovoj promociji putem društvenih mreža medija. Tijekom cijele kampanje putem hrvatskih portala komunicirala se i informacija o svim pogodnostima koje smo tada osigurali svim našim posjetiteljima, uključujući i posebnu cijenu Zidina, Lokruma, besplatne ulaze u dubrovačke muzeje, 1+1 gratis tjedni Dubrovnik Card, te mnoge ostale popuste i pogodnosti. Kampanja je izvrsno prihvaćena, i apsolutno plasirana u pravo vrijeme. U prilog tome govori i činjenica da su Hrvati na 1.mjestu top liste posjetitelja od početka godine do danas. Upravo pripremamo još jednu kampanju za hrvatsko tržište, koja će između ostalog promovirati i Good food festival, te brojne pogodnosti i popuste koje i ovog puta pripremamo.

Sve su oči uprte u prve MSC kruzere koji su zaplovili Sredozemljem. Kakva su vaša razmišljanja i planovi promocije za to tržište? Njihova kriza je na neki način sama riješila problem overbookinga gradske jezgre gostima s kruzera.

Iako je kriza privremeno maknula iz fokusa problem preopterećenosti gradske jezgre, smatram da u budućnosti treba nastaviti putem kojim smo krenuli prije krize, a to je put održivog turizma, pametnog upravljanja i strateškog planiranja.
 

Koronavirus zaustavio je mnoge poslove u turizmu. Gase se tvrtke, pljušte otkazi, a i sustav turističkih zajednica sve se češće proziva kao inertan i nepotreban. Kako komentirate izjavu jednog iskusnog člana Turističkog vijeća da je dobra stvar u krizi jer će otpasti oni koji ne znaju raditi?

Iz mog prijašnjeg iskustva iz privatnog sektora imam samo pozitivna iskustva u suradnji sa sustavom turističkih zajednica. Imam izvrsnu suradnju s glavnim uredom HTZ-a, kao i TZDNŽ. Predstavništva HTZ-a u svijetu rade fantastičan posao i u ovoj krizi. To su sve izvrsni stručnjaci koji vrlo predano i profesionalno rade svoj posao. Vjerujem da sam sustav može biti efikasniji. U tom smislu i mi s jeseni krećemo u novu sistematizaciju, kako bi poboljšali efikasnost i samu sinergiju među odjelima.
U ovoj krizi se pokazalo da najbolje rezultate ostvaruju oni najkvalitetniji. Mislim da je to put kojim Dubrovnik treba ići, podizanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima ponude.

U sezoni gdje je ukupan turistički promet do 1. kolovoza bio tek na 15 posto, a od toga živi većina stanovnika koji trebaju prezimiti, a zaradili su manje nego su davanja državi i TZ-u. Što možete poručiti dubrovačkim iznajmljivačima, po pitanju smanjenja turističke članarine i poreza? Očekujete li veći prelazak iznajmljivača u sivu zonu?

Mjere koje su od početka korona krize donesene smatram korektnim. Shvaćam da je situacija privatnim
iznajmljivačima, kao i svima drugima teška i izazovna. Ne očekujem prelazak iznajmljivača u sivu zonu.

Može li se sada temeljem iskustva ove sezone, već nešto pripremati na promociji sezone 2021./22. bez obzira na razvoj situacije s Covidom-19. Koji su tu glavni problemi koje treba riješiti u slučaju da ne bude poboljšanja s pandemijom?

U trenutnoj situaciji svi planovi i programi su podložni promjenama na dnevnoj bazi. Mi svakako već sad dogovaramo pojedine kampanje s avio kompanijama, koje se odnose na 2021. Također, aktivnosti na tržištu SAD-a, uključujući i ASTA Destination Expo su fokusirane na 2021. Spomenimo i kako je Hrvatsku američko udruženje agencija za luksuzna putovanja Virtuoso temeljem istraživanja svojih korisnika svrstalo među 20 najpoželjnijih svjetskih odredišta za 2021. godinu. To su sve izvrsne najave za 2021 s američkog tržišta.

U fokusu će nam i dalje biti naša tradicionalna tržišta, kao što su UK i SAD, ali i tržište Hrvatske, Poljske, Njemačke, Francuske.

Stavit ćemo jači naglasak i na društvene mreže. Svakao je u planu i nova web stranica. Planiramo raditi na poboljšanju sadržaja u destinaciiji, pa tako primjerice imamo plan za Good Food festival u jednom puno bogatijem izdanju. To smo željeli napraviti već za ovu godinu, međutim nažalost, okolnosti nam to nisu dozvolile.

Svima je jasno da se nećemo lako vratiti na stare brojke, ali sve se češće razmišlja o tome da se one i ne trebaju više ponoviti? Kakva su vaša razmišljanja, je li ovo prigoda za neke sasvim drugačije početke. Je li 60 posto lanjskih brojki u turizmu, kako kaže kolega Pavičić, mjera i za nas, da turizam ne uništi sve oko sebe?

Oduvijek smatram da brojke nisu mjerilo uspjeha. Ova kriza je ujedno i prilika da shvatimo gdje smo i kuda želimo ići u budućnosti. Ja bih rekla da je 70% lanjskih brojki mjera, i to očekujem u 2021, ukoliko epidemiološka situacija bude stabilna. Trebamo raditi na poboljšanju kvalitete na svim razinama. Mislim da Dubrovniku nikako nisu potrebni apartmani – garaže i slična ponuda. Trebamo se fokusirati na kreiranje novih sadržaja i programa u destinaciji, s naglaskom na područja izvan same gradske jezgre.