Pandemija je gospodarstvo bacila na koljena. Kako se nepovoljna situacija odrazila na dubrovačke obrtnike?
Budući da se u obrtništvu radi većinom o malom poduzetništvu obiteljskog karaktera možda je to bilo presudno u smislu prilagodljivosti i otpornosti, bez opterećenja velikog broja zaposlenih, makar to nije slučaj kod svih, dosta je obrta kojima su vlasnici i jedini djelatnici, ali je izdržljivost ipak vremenski ograničena. Stoga će duljina ove krize ipak pokazati negativnu bilancu u smislu zatvaranja obrta.
Koliko obrta brojite trenutno u Udruženju, koliko je odjavljenih a koliko obrta u mirovanju? Koji su obrtnici okupljeni oko kojeg ceha najviše nastradali u smislu poslovanja.
Udruženje trenutno broji 2451 aktivan obrt, a 34 obrta su privremeno obustavljena. Od početka ožujka 2020. godine, svojevrsnog početka pandemije pa do danas odjavljeno je 58 obrta. Ova je kriza doslovno svih dotaknula, no kako je turizam glavni gospodarski oslonac ovog grada i okolice, najviše je pogodila Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika, turističke vodiče zatim prijevoznike, ribare…sve one koji su direktno vezani i najviše ovise o turizmu.
Većina obrtnika spas je potražila u Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta. Što je Udruženje predložilo svojim članovima, čije zajedničke interese zastupate, u ovim izazovnim vremenima?
Obrtnička komora je i prije krize reagirala uvijek na način da se obrtnicima omoguće bolji uvjeti poslovanja, na nacionalnom nivou u razgovorima i pregovorima s resornim Ministarstvima gospodarstva, rada, te ministarstvom financija, dok smo na lokalnom nivou u suradnji s gradskom administracijom i Gradonačelnikom uvijek u otvorenom razgovoru i dogovoru. Mjere Vlade RH svima su pomogle za očuvanje radnih mjesta, te iste sigurno koriste svi oni koji imaju uvjete.
Kakav se scenarij može očekivati kada spomenuta Vladina mjera jednom, a što je izvjesno, bude ukinuta?
To je neminovno najveći problem u smislu opstanka svakog poslovnog subjekta, bez obzira na sve mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta, za nadoknadu fiksnih troškova, zbog dugotrajnosti ove krize i neizvjesnosti jednostavno neće biti dostatne da svi opstanu. Nadamo se da se to neće dogoditi, barem ne u većem obimu.
Koliko je Grad svojim gospodarskim mjerama pripomogao preživljavanju obrtnika?
Grad je u posljednjih godinu dana pokazao veliko razumijevanje, koje je malo lokalnih vlasti na nivou Hrvatske pokazalo, za lokalno poduzetništvo. Već 10 mjeseci ne plaćaju se javne površine u vlasništvu Grada, mjere su produžene do 1.kolovoza 2021. Također prostori u vlasništvu Grada ne plaćaju se zadnjih 6 mjeseci koji su prije toga, na početku bili smanjeni na 50 posto cijene. U ljetnom tromjesečju se plaćalo po postotku ostvarenih noćenja u e-visitoru, a zbog niskog postotka riječ je i vrlo malim financijskim iznosima. Grad Dubrovnik se odrekao velikog dijela prihoda u korist poduzetnika. To je potpuno opravdano budući da smo svi u tome zajedno te teret krize podnosimo isto tako zajedno.
Je li Udruženje na tragu nekih poslijeepidemijskih mjera koje bi predložilo, a koje bi ugroženim obrtnicima pomogle pri povratku na poslovanje iz dobrih godina?
Do sada se udovoljilo zahtjevima o kreditima za likvidnost, očekujemo i investicijski zamah iz fonda za oporavak tako da se nadamo da ćemo zajedno s našim predstavnicima artikulirati potrebe obrtništva. Udruženje je i do sad iniciralo brojne prijedloge prema nadležnim ministarstvima od kojih su brojni usvojeni i implementirani kroz prošireni paket mjera pomoći, a sve za dobrobit naših obrtnika. U tom smjeru nastavljamo i dalje.
Tradicijski obrti su bili ugroženi i prije pandemije. Kako stari zanati preživljavaju ovaj gospodarski 'potres'?
Vrlo teško. Najveći je problem sto će se obeshrabriti za nastavak poslovanja, a malo je onih koji u tradicijskim zanatima imaju svoje nasljednike.
Je li pandemija iznjedrila i neke pozitivne stvari? Primjerice neke humanitarne geste, neke dobre ideje jer bez njih nema ni obrtništva...
Krize su uvijek prilike istovremeno. Stoga su i prilike da izlučuju ono najbolje od ljudi. Na početku krize smo se odmah stavili na raspolaganje Općoj bolnici Dubrovnik u pripremanju i dostavi toplih obroka zdravstvenim djelatnicima, a uz pomoć Blagih djela koja su osigurala namirnice dok su naši obrtnici ugostitelji stavili bezrezervno na raspolaganje svoje vrijeme, znanja i vještine.
Bili smo u svakom trenutku spremni na najgore scenarije u kojem nitko nije bio bez toplog obroka. Na neki način smo htjeli bar u jednom dijelu zdravstveni sustav rasteretiti i pomoći u onome u čemu možemo.
Je li se u protekloj pandemijskoj godini otvorio ijedan novi obrt na području koje pokriva Udruženje?
Sa zadovoljstvom mogu reći da su od 1. ožujka do danas otvorena 202 nova obrta što ulijeva nadu u bolje sutra.
Prema vašem mišljenju, kada bi se obrtničko poslovanje dubrovačkog kraja moglo vratiti na razinu koju je ostvarivalo 2019. godine koju često uzimamo za usporedbu?
Svaka kriza znači dugotrajan oporavak, tako smo naučili iz prethodnih iskustava. Ova je zaista posebna jer je globalna i ne možemo očekivati pomoć od drugih jer smo svi pogođeni. Jedino što se uzdamo je da se što prije steknu uvjeti za nastavak poslovanja, a to je prvenstveno cijepljenje, tako da i ovom prilikom pozivam sve da se zaposlenike u turističkom sektoru da se odazovu na cijepljenje organizirano od Ministarstva turizma. To je jedini način da pošaljemo poruku da je Dubrovnik spreman za turističku sezonu bez koje ovaj grad ne može.