Na upisnom roku školske godine 2021. u konobarski je smjer upisan poražavajuće mali broj učenika. Analizirali smo upisne kvote nekoliko ugostiteljskih škola i zaključak je jedinstven - vrlo je malo onih koji žele biti konobari. Samo jedan učenik odabrao je taj smjer na Lošinju, dva u Crikvenici i troje na Krku. Gospodarska škola Buje istaknula je u medijima da bilježi najbolju godinu unatrag pet godina po broju upisanih, ipak, nitko od upisanih nije želio biti konobar. Srednja škola Pregrada u Krapinsko-zagorskoj županiji gasi taj smjer jer nema dovoljno zainteresiranih. Jedna od najvažnijih obrazovnih institucija ugostiteljstva na Kvarneru pa i u cijeloj zemlji je Ugostiteljska škola Opatija, koja je za vrijeme bivše države bila poznata po iznimnom i brojnom kadru koji su odgojili. Konobarska legenda iz opatijske Bevande, Miroslav Matić, u jednom nam je razgovoru rekao kako se sjeća da se 70-ih godina prošlog stoljeća u konobare u opatijskoj školi upisivalo oko 250 učenika godišnje. Te riječi nam je potvrdila i Sibila Roth, ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija, rekavši da je i prije deset godina situacija bila znatno bolja te da su godišnje upisivali po pet razreda konobarskog smjera. Lani su upisali pet učenika. Ipak, trend opadanja zanimanja za tu struku nije od jučer. Upisna kvota za smjer konobar 2019. i 2020. godine bila je 24 učenika, a ljetos, iako prepolovljena, nije ispunjena, donosi Dobra hrana.
- Primijećen je drastičan pad zanimanja za konobarsku struku. Problem deficita konobara detektirali smo još prije pet-šest godina, radili smo okrugle stolove, izmišljali razne aktivnosti, apelirali i na bolju suradnju s poslodavcima, no tada nije bilo prevelikog sluha. Danas je stvar drukčija. Svi se sjete u veljači ili ožujku da počinje sezona i da im treba ljudi kojih jednostavno - nema. Isto tako, zaboravljaju činjenicu da ti učenici trebaju negdje odrađivati praksu tijekom cijele godine - kaže Sibila Roth. Nisu ovo jedine aktivnosti koje je škola pokušala poduzeti za poboljšanje nezavidne situacije. Prije nekoliko godina, razgovarali su s Garijem Cappellijem, tadašnjim ministrom turizma, da restorani visoke kuhinje i hoteli visoke kategorije sa 4 ili 5 zvjezdica ne mogu zapošljavati konobare bez odgovarajuće stručne spreme, ali da se konobarskom osoblju u kafićima ne treba postavljati uvjet završene ugostiteljske škole. Ipak, dogovor nije postignut, nego su dobili samo usmeni odgovor kako se takvo što ne može urediti zakonom jer bi poslodavci razapeli institucije zbog golemog manjka radne snage na tržištu. Ugostiteljska škola Opatija povukla je novac iz europskih fondova i osnovala regionalni centar kompetencije u sklopu kojeg ostvaruju brojne aktivnosti za modernizaciju praktikuma te poboljšanje edukacije osoblja i učenika. Ipak, to su samo izolirani slučajevi, poput opatijskog i primjera Ugostiteljske škole Osijek koja je krenula u tom smjeru i uspjela realizirati centar kompetencije europskim novcem. Budući da je deficit konobara doista gorući problem, ne samo struke, nego i cijele države koja se velikim dijelom oslanja na novac iz turističkog sektora, razumno je pomisliti da su poslodavci angažirani oko izobrazbe praktikanata. Ipak, stvarnost je drukčija.
”Naša djeca imaju uređene ugovore o praktičnoj nastavi u kojima piše koliku je naknadu potrebno osigurati učeniku određenog razreda. Najčešće to iznosi 10 posto minimalne konobarske plaće. Nevjerojatno, ali istinito, vi imate neke restorane i hotele koji križaju stavke o naknadama u ugovorima i odbijaju platiti propisano. U tom slučaju više ne šaljem učenike takvim poslodavcima. Uz obaveznu praktičnu nastavu, osnovali smo i učenički servis putem kojeg praktikanti mogu dodatno raditi što im plate poslodavci. Dobar primjer suradnje krovnih institucija s obrazovnim ustanovama slučaj je Ministarstva turizma i hotelske kuće Valamar. Ipak, takvih je slučajeva malo i treba imati na umu da su Valamarovi objekti smješteni u Istri i na Krku, što je roditeljima, a i djeci, komplicirano zbog prijevoza i usklađivanja sa svim drugim okolnostima - zaključila je Roth koja se ipak nada boljoj situaciji nakon promjene vlasti u sustavu Liburnia Hotela, čiji su objekti u neposrednoj blizini škole, piše Dobra hrana.
Razgovarali smo i sa chefom Zdravkom Tomšićem, institucijom hrvatskog ugostiteljstva, koji s brojnim kolegama dijeli mišljenje o lošem sustavu praktične nastave. Naime, došli smo do podatka da je predviđeno oko 180 sati praktične nastave za učenike prvog razreda konobarskog smjera te postavili pitanje je li to premalo.