Udruženje hrvatskih putničkih agencija obilježava 100. godina djelovanja turističkih agencija u Hrvatskoj. Stručnost i uloga koju u domeni putovanja nude agencije ostala je ista mada se cijela industrija u stoljeću promijenila. S Tonijem Aleksićem, članom uprave Elite Travela u povodu ove velike obljetnice razgovaramo o tim promjenama i budućnosti dubrovačkog turizma.
Hrvatske agencije slave veliku obljetnicu, no struka se uvelike promijenila i u svijetu i u Hrvatskoj? Mnoge su velike agencije propale, posao u destinacijama rade male agencije, gotovo Facebook grupe? Kako je kod nas u Dubrovniku? Koliko danas djeluje registriranih agencija i što danas čini jezgru vašeg posla?
Da, 8. prosinca se obilježilo sto godina djelovanja turističkih agencija odnosno organiziranog turizma u Hrvatskoj. Struka, ali i način rada te putovanja se značajno promijenilo od te davne 1923. godine. Dok se naše kolege s dužim radnim vijekom rada sjećaju načina rada s faxom i pozivima na fiksne telefone, te korespondencije putem pošte, danas je sve puno ubrzanije, WhatsApp, e-mail, automatika putem web stranica su u potpunosti zamijenile navedene načine rada. I sam putnik se promijenio, s većom dostupnošću i snižavanjem cijena, letovi više nisu luksuz. Putnik tj. turist, posjećuje više destinacija u jednoj godini na kraći period, čega smo svi svjesni prateći podatke TZ-a.
Istina je da se danas svatko naziva turističkom agencijom. To samo po sebi nije problem, problem je da doživljaj koji turist dobije od takve ‘’Facebook agencije’’ često bude nezadovoljavajući i šalje se kriva slika destinacije. Ne postoji niti jedan opravdani razlog da gost iz našeg Grada, ili zemlje pođe s lošim dojmom ako se poštuju minimalne norme poslovanja.
Danas u Hrvatskoj postoji oko 1200 agencija, dok veliku većinu kolača dijeli 10-tak agencija. Dovoljno je posjetiti WTM u Londonu, ITB u Berlinu, Seatrade u Miamiju više godina za redom i imena izlagača su uglavnom konstantna. Jezgra našeg poslovanja je posredovanje u smještaju, transferima, organizaciji događanja, poslovi vezani za brodove na kružnim putovanjima. Omjer između navedenih usluga se iz godine u godinu mijenja zbog raznih eksternih razloga. Od pandemije, do rasta cijene nafte, nažalost i ratova.
Nakon što je turistička industrija globalno stala zbog COVID-a oporavak nekih segmenata i tržišta još traje? Još imamo malo gostiju iz udaljenijih zemalja, tek se vraćaju kongresi i skupovi? Kako je Elite Travel prošao razdoblje pandemije i koliko ste se oslanjali na mjere Vlade za pomoć gospodarstvu?
Period pandemije je za turističke agencije bio izrazito izazovan, pomoć države je bila jedina mogućnost da se uz maksimalne uštede navedeno razdoblje prebrodi. Financijske posljedice će još dugo pratiti sektor. No već smo ove godine svjedoci oporavku ili čak i potpunom oporavku u broju putnika. Važno je napomenuti da samo brojanje putnika nije krajnji cilj, krajnji cilj je stvoriti ugodno mjesto za život svih žitelja i dionika turizma te pritom imati mogućnost pravedno platiti zaposlenike.
Kakve su najave s emitivnih tržišta za Dubrovnik u sezoni 2024.?
Najave za 2024. godinu su dobre. Pandemija, i nedavni potresi na tržištima dobara te ratovi su nas naučili da budemo umjereni optimisti. Čeka nas još jako puno posla kao destinaciju da bi na kraju 2024. godine mogli reći da smo imali uspješnu sezonu, ne samo u broju putnika nego u konačnom financijskom rezultatu te udobnosti življenja.
Kako suvremene agencije rade na održivosti turizma, kakvu ponudu i iskustva kreirate ovdje za suvremene goste i što od toga ima najbolji ‘prolaz’? Jesu li se trendovi promijenili i u kome smjeru idu specifični interesi turista, postoje li još tržište velikih grupa?
Elite travel je ponosni vlasnik Travel Life Certified, to je najviše certifikat vezan za održivost i ekologiju koji neka turistička agencija može posjedovati, također čast nam je da je Elite travel bio prva certificirana agencija u Hrvatskoj s ovim rangom. To je jedan od čimbenika kada gost bira koja mu može pomoći u prosudbi s kim bookirati. Gosti traže iskustvo i autentičnost. Nitko neće doći zbog izvrsno ocijenjenog apartmana ili hotela, ali hoće zbog Grada, gastronomije, Dubrovačkih ljetnih Igara, zbog sigurnosti, zbog mora. Tržište velikih grupa postoji, značajno se smanjilo, preoblikovalo se u smislu onoga što gost traži. Ali onaj segment koji velike grupe čini primamljivima je cijena i zbog toga sigurno nikada neće sasvim iščeznuti.
Koliko agencije danas u vrijeme i umjetne inteligencije koriste taj alati i kreira li UI turističke ponude?
Umjetna inteligencija se naveliko koristi u agencijskom poslovanju, od kreiranja tekstualnog sadržaja za naše promo materijale, do pomoći na web stranicama. Umjetna inteligencija će teško moći pomoći u kreiranju nove ponude, jer iako joj mi tepamo da razmišlja, umjetna inteligencija vam samo nudi ono što je ‘’pročitala’’, pa ako vam ponudi novi doživljaj za naše područje, znači da je taj doživljaj već dostupan na nekoj drugoj lokaciji. Možda je bolje sam otputovati i vidjeti neku novu ideju i donijeti je u Grad, u svakom slučaju je zabavnije nego komunicirati sa umjetnom inteligencijom.
Ministrica Brnjac ističe kako Ministarstvo vidi turističke agencije kao one koje će usmjeriti sve snage u razvoj cjelogodišnjeg organiziranog turizma u Hrvatskoj? Koliko tu mogu napraviti agencije? Na primjeru Dubrovnika vidimo kako dionici u društvu nisu riješili osnovno pitanje: želimo li cjelogodišnji turizam ili ne želimo biti destinacija 365 dana, nego ipak grad? Uvijek je isto pitanje kako zimi dovesti goste koji nemaju gdje odsjesti niti jesti, a s druge strane kome otvoriti hotel i restoran zimi?
Dubrovnik zasigurno želi cjelogodišnji turizam. Pitanje je jesu li naše želje realne i danas ostvarive? Istina je, teško je pojesti nešto u Gradu zimi. Međutim, nemojmo se zanositi da tako nije na Azurnoj obali ili čak u Toskani. I tamo je sezonalnost jako izražena. Može se napraviti jako puno, prvenstveno po pitanju festivala te događanja te aviolinija. Upravo nas kao turističke radnike veseli uvođenje 4 zimske linije od strane jednog lowcost operatera. To je temelj da bi uopće mogli graditi zimski turizam.
Osim što svi ovisimo o letovima, veliki dio agencijskih poslova u Dubrovniku povezan je s kruzerima. Kako gledate na ograničavanje broja pristajanja, pregovore s CLIA-om, odnosno unatrag na odluku da se poništi natječaj za lučki terminal i zadrži kontrola nad lučkim područjem?
Rad Grada s CLIO-om, ali i agencijski rad s brodovlasnicima je nužan da se osim benefita koji turizam donosi promisli i djeluje na ukupni utjecaj turizma na život. Podržavamo svako nastojanje Grada da unutar postojećih infrastrukturnih mogućnosti djeluje proaktivno, no to nažalost nije dovoljno. Grad kakav smo poznavali dvijetisućitih je bio pri maksimumu kapaciteta iskorištenosti infrastrukture, a danas, čak i bez utjecaja turizma zimi, je prešao taj kapacitet. A to najbolje vidimo zimi ujutro kad je kiša, i oko Grada prilikom festa i događanja i to sve bez ijednog stranog auta ili turističkog autobusa.
Od uvođenja naplate zaustavljanja autobusa na Pilama traje otpor agencija na tu odluku. Kako funkcionira bus web-shop za prolazak preko Pila i kakve tu imate primjedbe i sugestije ususret novoj sezoni? Bilo je govora da će i tu biti poskupljenja, a razlog uvođenja te takse - prometno rješavanje Pila - više se ne spominje ?
Što se tiče naplate Pila, mi smo bili i još jesmo protiv načina naplate iz godina 2013., 2014. i 2015. jer su odluke gradskih tijela bile zakonski i pravno neutemeljene što je uzrokovalo dugotrajne sudske postupke. U konačnici revizijom Vrhovnog suda RH i presudama Visokog trgovačkog suda je potvrđeno da su agencije bile u pravu. Nažalost, svi mi kao građani Grada ćemo snositi pozamašne sudske troškova. Svaka naplata Pila van ovog perioda, koja je provedena zakonski je za nas kao i svaki drugi namet ili porez, dio troškova poslovanja. Istina je da je Grad Dubrovnik najavio poskupljenje dolaska na Pile/Ploče za turističke autobuse, ali dijalogom s Gradom te uz posredovanje Nikoline Trojanović predsjednice Županijske gospodarske komore smo to povećanje prolongirali za 2025. Naime, svako poskupljenje koje se najavi 18 do 24 mjeseca prije stupanja na snagu, dozvoljava da ga agencija prenese inozemnom partneru, što bi svakako trebao biti cilj i svrha.
Proljetos je najavljen novi režim prometa oko povijesne jezgre gdje bi se preko Ilijine glavice vozilo samo uz osiguran ili plaćen parking i slična ograničenja. Jeste li upoznati s rješenjem gradske uprave?
Upoznati smo s idejom uređenja prometa preko Ilijine glavice, neki detalji nam još nisu jasni poput najavljenog kružnog toka na javnoj garaži. Ali svakako smo za rješavanje ili barem pokušaj rješavanja problema. Naime, najavljeni potez mora biti dio sustava rješavanja prometa, ne jedino rješenje, jer onda neće polučiti željene rezultate.
Novi Zakon o turizmu omogućava gradovima uvođenje posebnih turističkih taksi, treba li i Dubrovnik uvesti neku taksu za jednodnevne individualne posjetitelje?
Smatramo da možda za takav potez danas nema potrebe odnosno opravdanja. Naime, svi gosti koji dolaze s autobusom plaćaju Pile/Ploče. Individualni gosti plaćaju visoke cijene parkinga, uglavnom u javnom vlasništvu te tako plaćaju svoju ‘’taksu’’. Istovremeno, cijene ulaznica u dubrovačke muzeje i na zidine su vjerojatno na svom maksimumu, čemu svjedoči ista cijena za 2024. kao i u 2023. godini. Sukladno tim argumentima mislimo da nema mjesta za taksu koja bi naplaćivala zrak tj. dozvolu za ulaz u Grad.