StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoBILJEŽE SE MINUSI |

ŠTETOČINA KORONA ZARONILA JE I U PODMORJE Muzeji pod morem, potonuli su i financijski, pad broja gostiju u odnosu na lani je i 90 posto

Piše Maja Rilović Koprivec
12. kolovoza 2020. - 18:47
Gotovo je svaki posao vezan uz turizam na dubrovačkom području ove godine doveden do minusa, a izuzetak nisu ni ronilački turistički izleti. Koronakrizom pogođeni su svi ronilački centri, a najviše upravo u našoj županiji. Kako bi pomogli i ovoj turističkoj niši Ministarstvo kulture uvažilo je zahtjev Zajednice ronilačkog turizma HGK te oslobodilo ronilačke centre plaćanja ovogodišnje naknade, koncesije, za podvodna kulturna dobra.

image
Andrej Voje


Zajednica je naime, krajem lipnja zatražila oslobođenje od plaćanja koncesije zbog krize uzrokovane epidemijom COVID-19 pa je Ministarstvo izmijenilo Pravilnik prema kojemu su ronilačkim centrima lani izdana rješenja na pet godina za obavljanje podvodnih aktivnosti u zaštićenim područjima.
 

Linearan pad do juga


U Zajednici ronilačkog turizma očekuju ukupan pad od najmanje 50 posto. Pad je linearan duž obale, kaže predsjednik Zajednice Vedran Dorušić, jer na sjevernom dijelu Jadrana pa sve do Šibenika ronilački centri rade gotovo normalno, a sve dalje južnije, broj ronilačkih izleta pada. Koliko je teška situacija u nas, gdje svi turisti pa i pasionirani ronioci, stižu zrakoplovima objašnjava Boris Obradović iz Ronilačkog centra Epidaurum u Cavtatu koji u nas jedini ima koncesiju za ronjenje na lokaciju kulturnoga dobra:

– Pad je broja gostiju u odnosu na lani i 90 posto – kaže on.

Preporuke uz pandemiju
Europski komitet za hiperbaričnu medicinu European Committee for Hyperbaric Medicine (ECHM) i European Underwater and Medical Society (EUBS) proljetos su objavili i kako ne preporučuju ronjenje i obavljanja ronilačkih liječničkih pregleda u tijeku pandemije jer tijekom rekreativnog ronjenja, ne samo da ne postoji mogućnost održavanja minimalne preporučene udaljenosti, već je također nemoguće jamčiti da se respiratorna oprema neće morati međusobno dijeliti u slučaju nestanka zraka u ronilačkoj boci jednog od ronioca. Dovoljno da ronilački centri stave ključ u bravu.


– Osim što nema aviona, u Cavtatu ne rade ni veći hoteli, Epidaurus, Albatros. Baš je pustara. Naši su gosti prošlih godina bili najviše iz Velike Britanije i Francuske čija je agencija zakupljivala dio cavtatskih hotela. Zadnjih dana rijetki gosti koji nam dolaze smješteni su u Dubrovniku. Danas ćemo imati možda dva, tri ronioca, a inače bi u ovo vrijeme prošlih godina imali dnevno preko trideset gostiju. Nitko od nas gotovo da nema posla, od svih ronilačkih centara, rekli bi „spala knjiga na tri slova“, dvojicu koja rade u gradu i ja – kaže Obradović.

Ministarstvo kulture oslobodio je RK Epidaurum 5000 kuna godišnje koncesije za ronjenje u zaštićenim područjima. Najpopularniji među tim lokalitetima je ronilački izlet na mjesto antičkog brodoloma nadomak Cavtata – najveće nalazište amfora na Jadranu s pretpostavlja se, preko 1800 sačuvanih amfora na dubini 25 metara i pitosa na dubini od 30 metara što je jedino u potpunosti sačuvano nalazište s 10-ak cijelih primjeraka. Također, ronioci obilaze i olupinu talijanskog ratnog broda „Taranto“ koji je potopljen 1945. godine na dubini od 24 do 55 metara.

image
DUNEA


Atraktivni izleti


- Ronimo i do potopljenog broda Franz Jozef na Prevlaci mada je to dosta daleko pa je taj izlet manje popularan – govori Obradović koji je kao ronilac i otkrio lokalitet antičkog brodoloma na ulazu u cavtatsku valu.

Lokalitet je 1996. prijavio Ministarstvu kulture, a ono je nakon manjih arheoloških istraživanja i dokumentiranja od tada u dva navrata postavilo zaštitne kaveza kako bi u muzeju u moru neometano uživalo što više ronilaca. Razgledanje podvodnih lokaliteta vrlo su atraktivni izleti, a i namjera je Ministarstva kulture da se, uz odgovarajuću zaštitu, čim više arheoloških nalaza i lokaliteta ostavlja u podmorju kao in situ muzeji, odnosno muzeji u moru. Na taj se način obogaćuje turistička ponuda Hrvatske, odnosno kvalitetno isprepliću turizam i kulturna baština. Na našem dijelu Jadrana, kaže Dorušić, sada je 28 zaštićenih podvodnih lokaliteta, veliki dio upravo na području Dubrovačko neretvanske županije od Prevlake preko Mljeta i Pelješca do Lastova.

Poslovanje ronilačkih centara kojih je u Hrvatskoj aktivno više od 180 i osuvremenjivanje raznih pravilnika koji uređuju njihovu djelatnost, zapošljavanje, stručne ispite bile su tema i ove godine prvi puta održanog hrvatskog ronilačkog kongresa. U veljači dok se Covid-19 tek počeo širiti iz Kine, ronilačka struka, raspravljala je osim o zakonskoj regulativi i o zdravstvenim aspektima u ronjenju, o poboljšanju ponude u ronilačkom turizmu, sigurnosti u ronjenju, zaštiti podmorja te promociji na svim razinama. Poseban naglasak kongresa stavljen je na ekologiju i zaštitu podmorja, kao preduvjeta za razvoj ove grane turizma. Ronjenje je prema istraživanju Tomas Instituta za turizam motiv za dolazak u Hrvatsku za više od 6 posto ispitanika, a ujedno jedna od najpopularnijih aktivnosti koje su gosti birali za vrijeme boravka u nas.

image
DUNEA


No take zone
Zajednica ronilačkih centara pri HGK predlaže i jednostavniju regulativu za poboljšanje ponude.
– Naš je najveći problem prereguliranost ronjenja u Hrvatskoj odnosno organizacija obrazovanja za ronilačka zanimanja – kaže Dorušić.

– Ne možemo zapošljavati instruktore ronjenja iz inozemstva koji su nam potrebni zbog znanja jezika, najprije francuskoga i mađarskoga koji bez ispita na hrvatskom ne mogu raditi. Također, ne možemo obrazovati mlade volontere koji bi radili i stjecali iskustva rada u ronilačkom centru – navodi Dorušić.

- Predložili smo i uvođenje 'No Take' zona posebnog oblika zaštite kojim se u potpunosti zabranjuje bilo kakva eksploatacija podmorja zbog zaštite ekosustava i kulturnih dobara, što je već u svijetu napravljeno da se spasi riblji fond, a osim podrške ribara, nemamo povratnu informaciju.Time ne samo da ćemo zaštiti riblji fond nego i zaraditi na turizmu kao što to radi talijanski Portofino gdje su ograničili vrlo malo područje s ograničenim brojem ronilaca po danu, zbog čega kod nas gotovo više ne dolaze talijanski ronioci - kaže Dorušić.

Poseban su problem otvaranje povijesnih zabranjenih zona za ronjenje gdje država, govori Dorušić, troši novac umjesto da zarađuje. Navodi olupinu broda „Szent Istvan”, zaštićenog spomenika kulture gdje je ronjenje dopušteno isključivo uz posebno dopuštenje Ministarstva kulture.

- To je zbog dubine vrlo zahtjevno ronjenje, ali je i zbog važnosti nešto što bi svaki tehnički ronilac iz svijeta želio posjetiti. Lani je država s 300.000 kuna platila istraživanje da vidi koliko se olupina raspada, umjesto da je dozvolila kontrolirano ronjenje, a takav resurs bi Hrvatskoj mogao donijeti milijune – smatra Dorušić.
23. studeni 2024 03:38