Prvo što nam je privuklo pozornost na 18. Mediteranskom sajmu, koji se ove godine održava u Parku Luja Šoletića, bio je golemi jackfruit. Ekipa s OPG-a Šulog prvi put je tu sa svojim štandovima, na kojima nude raznovrsno egzotično voće i povrće, za većinu kojeg vrlo vjerojatno niste čuli, a kamoli ga okusili.
Jackfruit je, recimo, najveće od svih vrsta voća s drveta. Neki od najvećih dostigli su 70 kilograma. Zbog veličine ploda, plodovi rastu iz glavnih grana, a ne među listovima ili s vrha stabljike.Martin Martinić s OPG-a Šulog iz Donje Bistre pojašnjava nam što je sve u ponudi – tu je i žuta i ljubičasta cvjetača, kiwano, indijske banane koje u Europi uzgajaju samo oni, a jako su slatke, puno slađe od onih na koje smo navikli.
- Ima okus kremaste banane, puno bolji od obične, a i jako su zdrave. Ovo su mrkve u boji, ima ih ljubičastih i bijelih, a ova cikla iznutra je rozo-bijela. Ovo je papaja – pokazuje nam dalje. - Imamo i kokos, samo stavite slamku i pijete. Ovo je naš domaći pekmez od indijanske banane koji nema dodanih šećera. Tu je i cherimoya – pokazuje Martin. Riječ je o zanimljivom egzotičnom voću koje potječe još od starih Inka, a toliko je kvalitetno da su ga nekada smjeli jesti samo vladari. Poznata je još i kao tropska jabuka, a okus joj je kombinacija banana, ananasa i kokosa, dok nekima kažu da ima okus slatke žvakaće gume. Tu je i batat, gorka dinja, mangostin, najslađe voće koje je ikada jeo. Ma nema što nema.
- Imamo i surinamske trešnje – pruža nam plod Martin. Neobičan je i sladak. U to je došao i prvi kupac, Damir Premužak zvani Kanaja. Bio je moreplovac pa zna za dosta tog egzotičnog voća. Kupuje ponešto. To će ga podsjetiti na vrijeme koje je proveo kao pomorac po egzotičnim zemljama svijeta.
Na svečanosti otvorenja sajma govorili su voditelj sajma Vedran Kraljević, gradonačelnik Mato Franković, predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i pročelnik županijskog upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Ivo Klaić.
- U vrijeme pandemije pokazalo se koliko zapravo ljudi žele domaće proizvode. Vidjeli smo koliko su traženi, prije svega, domaći OPG-ovi. Ovdje su obrtnici s cijelog područja Hrvatske i već 18 godina naši brojni sugrađani iščekuju Mediteranski sajam kako bi kupili nešto domaće. Ili ljekovito bilje i ljekovite proizvode. Uistinu je dobra i potrebna ova inicijativa koju je pokrenuo gospodin Kraljević, uz podršku Grada, Županije i Hrvatske gospodarske komore – istaknuo je Franković.
Vedran Kraljević, osnivač i voditelj Sajma, našalio se da je planirao donijeti tortu za njihovo 'punoljetstvo', jer ovo je 18. Mediteranski sajam, ali bračka krv mu to nije dozvolila.
- Izvukao sam se na mjere Nacionalnog stožera – rekao je s osmijehom. - Ponuda je i ove godine raznolika, uvijek se osvježavamo s 30 posto novih ljudi. Drago mi je što je sve više mladih i interes za ovakav vid proizvodnje je sve veći. Mediteranski sajam počeo je prije 18 godina, a ja sa shopom na Vojnoviću još prije 35 godina. Dubrovnik je imao specijaliziranu trgovinu koja je bila prva takva u bivšoj Jugoslaviji. Puno godina je trebalo da se još nešto slično otvori jer je ta hrana tada bila nepoznanica – rekao je Kraljević. - Danas je svima poznata, to je totalni 'in'. Gleda se u tanjur i po tome se procjenjuje kakav je tko karakterom, kako je građen i kako razmišlja. I jamči sigurnu potražnju, što osnažuje privatne poduzetnike. Puno je koristi od domaćih proizvoda – ostat ćete pri svojoj zemlji i biti gospodarski i financijski neovisni, a sloboda čovjeka je ono najdragocjenije što ima.
Udruga za Down sindrom iz Dubrovnika također je izložila rukotvorine svojih članova na štandu blizu malog dječjeg igrališta. Šarolik je i prepun veselih stvari idealnih za poklon ili ukras u vašem domu – tu su keramičke šalice, anđeli, cvjetovi, slike s anđelima i porukama, magneti, sapuni, zdjelice...
- Izrađujemo razne stvari, zajedno s djecom u sklopu aktivnosti i raznih radionica. Svega je pomalo, uporabnih i ukrasnih predmeta, za svačiji se ukus može nešto naći – kaže Marijana Bender iz Udruge, koja prodaje rukotvorine zajedno sa svojim sinom Tomom. Cijene su povoljne, a sav prihod ide udruzi za njihove aktivnosti. Udruga broji 21 člana u cijeloj županiji, a osnovani su 2008. Okupljaju djecu u dobi od godine i pol do 30-tak godina.
Anita Škugor dolazi iz Brodarice blizu Šibenika. Njezin suprug Mario roni, a ona od izronjenih materijala čini prodajne proizvode koji oduševljavaju korisnike. Tu su morske spužve, sapuni, poklon paketi sa solima za kupanje, pilinzi za tijelo... Prava mala umjetnička djela koja su i korisna našoj koži. Cijene su prihvatljive, a ovo joj nije prvi put da je tu. Dubrovčani su dobre mušterije i rado se vraća na sajam.
Štand pored je prepun predmeta od bračkog kamena, kojeg obrađuje cijela obitelj Drpić. Žive u Splitu, a rodom su iz Pučišća na Braču. - Ovo nam je šesta godina da smo tu. Živim od ove firme, a muž mi radi i dodatni posao. Kamen obrađujemo ja, sin i muž, iako nitko od nas nije obrazovan kao kamenoklesar. Ali nama je to u krvi – kaže Ranka Drpić.
Sajam ne bi bio potpun da nema štanda s drniškim pršutom, jednim od najboljih na tržištu.
- Tko smo mi da poreknemo to što ste rekli – s osmijehom kaže Ivana Pelivan, a sve potvrđuje i njezina kolegica Tea Žuljević. Kilo pršuta s kosti, što oni kažu 'u šporko' je 100 kuna, a rezani 200 kuna. Kilogram čistog pršuta koji nije narezan je 160 kuna kilo. Panceta je 90, od većih svinja 110. Čvarci su 80 kuna kilo, buđola 110. - Sve što ima svinja, imamo i mi u ponudi – šaljivo će Ivana.
Pored Ivane i Tee je štand čiji proizvodi dolaze s Hvara. Imaju svoju veliku destileriju i bave se proizvodnjom eteričnih ulja. Rade i sapune, kreme, balzame od raznoraznih biljaka. Otočni su proizvod i svaki ima svoj certifikat, kaže nam Sanja Lučić.
- Tu smo peti put i imamo svoje vjerne kupce iz Dubrovnika, kojima svoje proizvode šaljemo i poštom – naglasila je Sanja.
Za štandom LAG-a Bura stoji bračni par Ana i Josip Mamić. Prvi put su tu. Donijeli su svega lijepoga što izrađuju vrijedne ruke s raznih OPG-ova, ali iz iz Doma za odrasle u Zemuniku. Sjedište im je u Maslenici i pokrivaju devet općina, kaže Ana.
- Donijeli smo proizvode Doma za odrasle u Zemuniku, maslinovo ulje i ove rukotvorine. Oni to rade kao dio radne terapije. Tu je i 'Šinjorina smokva', jedinstvena marmelada od smokve bez ikakvih šećera i aditiva. U ponudi imaju i hidrolate, sapune, macerate, eterična ulja, sve je ručni rad i sve divno vonja.
Sutra je prvi dan listopada, a tada počinju dozrijevati i slatki plodovi narančina, koji su nam na Sajam stigli iz doline Neretve. Štand predstavlja proizvode Modrozelene zadruge, zajednice braniteljskih zadruga iz Zagreba, kažu nam Marija Jeramaz Arapović i Tamara Jelčić koje dolaze iz Metkovića. Tu je rose vino zanimljive arome, hladno prešano maslinovo ulje, čičimci, jabuke, domaće marmelade s koncentriranim sirupom od smokve, mandarini ranije sorte... Dva kila dođe 20 kuna. Svu ponudu braniteljskih zadruga možete provjeriti na stranici zajednonase.hr.
