Među prvima ste otvorili hotel gostima. Kakva su iskustva?
Hotel Uvalu smo otvorili već početkom ožujka te smo u predsezoni ostvarili 3000 noćenja. Prosječna popunjenost ovog hotela bila je 40 posto, čime je zadovoljen prag rentabilnosti, ali najveći motiv za otvaranje hotela bilo je angažiranje naših stalnih radnika koji su bili na pauzi od rujna 2020. godine. Nakon razdoblja pauziranja u kojem smo mijenjali i revidirali poslovne politike, organizaciju rada i prilagođavali standardne procedure, ponovno smo pokrenuli poslovanje nadajući se da će se uskoro sve normalizirati, a turističko tržište oporaviti. Naš fokus sad i u budućnosti bit će usmjeren prema stvaranju sigurnog proizvoda kojim ćemo postići i održati potpuno povjerenje gosta.
Kolika je trenutačna popunjenost hotelskih kapaciteta, jeste li zadovoljni bookingom?
Trenutno su otvorena tri hotela iz naše grupacije. Osim Uvale, početkom lipnja otvorili smo Splendid, a 24. lipnja i hotel Vis. Trenutačna prosječna popunjenost ovih hotela je 55 posto.
Budući da je ova sezona obilježena ultra last minute rezervacijama, trenutačno stanje bookinga nije zadovoljavajuće, ali očekujemo poslovnu godinu koja će biti puno bolja od prošlogodišnje. Nažalost, moram istaknuti kako smo u pripremi poslovnog plana za 2021. godinu vjerovali u ostvarenje 65 posto noćenja iz 2019., međutim sada je sasvim izvjesno kako taj rezultat ne možemo ostvariti. Ovu sezonu je veoma teško definirati brojkama, budući da se mijenjanjem epidemiološke slike svijeta, rezervacije ili pojačavaju ili storniraju. Ima dana kada u rezervacijskom sustavu zabilježimo veliki broj novih rezervacija, međutim kad se one na kraju dana rezimiraju s onim koje su stornirane, rezultat nije onakav kakvom smo se nadali. Mislim da danas kod svih hotelijera vlada uvjerenje da se oporavak kakav smo očekivali ove godine ipak neće dogoditi.
Kakva je struktura gostiju u vašoj grupaciji, ima li više domaćih ili inozemnih gostiju?
Prošla godina nam je bila obilježena domaćim gostima, a oni su bili i najčešći posjetitelji tijekom ožujka i travnja ove godine. Pokretanjem međunarodnih letova, struktura gostiju se promijenila. Danas u hotelima boravi 27 posto hrvatskih gostiju, zatim slijede Rusi, Poljaci, gosti iz BiH, Francuzi i Amerikanci. U lipnju ove godine s našeg tradicionalno najvažnijeg tržišta Velike Britanije imali smo samo dva dolaska, a zbog restrikcija vezanih za putovanja upitno je kada ćemo ih i u kojem opsegu ponovno vidjeti i ugostiti. Hoteli Maestral su prije korone ostvarivali 32 tisuće noćenja s tržišta Velike Britanije, što je ogroman broj koji ne može nadomjestiti niti jedno drugo emitivno tržište. Uvođenjem direktnih letova iz SAD Hoteli Maestral neće značajno profitirati, budući da se radi o gostima koji preferiraju luksuzni smještaj. Sa svim ostalim tržištima imamo razvijene dobre odnose i partnere s kojima aktivno komuniciramo te zajednički analiziramo stanje i očekivanja od ove godine. Sukladno tome mijenjamo i prilagođavamo naše poslovne politike.
Koliko napora ulažete u sigurnost gostiju s obzirom na pandemiju?
Od pojave virusa covid-19 u svijetu i kod nas, u Hotelima Maestral aktivno se prate novosti Nacionalnog stožera civilne zaštite i mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te se poduzimaju sve preporučene preventivne mjere zaštite.
Briga za zdravlje gostiju i zaposlenika naš je prioritet pa smo, vođeni tom politikom, izmijenili i ažurirali standardne operativne procedure prema preporukama HZZJ-a, a sve kako bi mogućnost zaraze virusom covid-19 smanjili na minimum. Od početka organiziranog cijepljenja turističkih radnika procjepljeno je više od 80 posto zaposlenika Društva, što s onima koji su preboljeli covid čini 90 posto ukupnog broja zaposlenih.
Najavljivana je obnova hotela Adriatic, kada će se realizirati?
Od trenutka preuzimanja Hotela Maestral početkom 2019. godine od PND Strategije d.o.o., počele su intenzivne pripreme za obnovu svih hotela. Donesena je strategija ulaganja u cilju podizanja kvalitete hotelskih kuća na četiri i pet zvjezdica. Analiza postojećeg stanja pokazala je kako je tehničko - tehnološko stanje većine hotela neodrživo za daljnje poslovanje te kako je njihov tržišni položaj, osim hotela Uvala koji je obnovljen 2003. godine, izuzetno nepovoljan i dugoročno neodrživ. Hotelski kapaciteti prodavali su se isključivo zahvaljujući visokoj potražnji za Dubrovnikom kao svjetskom turističkom destinacijom.
Prema usvojenoj strategiji, odmah se pristupilo rješavanju imovinsko - pravnih odnosa i izradi prostorno planske dokumentacije i idejnih projekata, što je najvećim dijelom već i odrađeno.
Prva faza obnove kreće s rekonstrukcijom hotela Adriatic, za što je već ishodovana pravomoćna lokacijska dozvola, a građevinska dozvola bi trebala biti izdana do kraja godine. Nakon rekonstrukcije Masarykovog puta, što je uvjet za uređenje infrastrukture hotela, započet ćemo s obnovom.
Lani ste bilježili pad prometa od 85 posto, no unatoč koroni u srpnju i kolovozu bilježili ste 80-postotnu zauzetost soba u tri otvorena hotela iz vaše grupacije.
Točno je da smo tijekom ljetnih mjeseci 2020. godine ostvarivali visoku popunjenost u tri otvorena hotela, a najave za rujan su bile optimistične. Međutim, pogoršanjem situacije oko covida- 19 hotel Vis zatvaramo već početkom rujna, a Splendid i Uvalu početkom listopada. Očekivane rezultate nismo ostvarili ali smo očuvali zaposlenost i financijsku stabilnost Društva.
Kapacitet Hotela Maestral je 928 soba u pet hotela. Tržišni položaj naših hotela je nepovoljan u odnosu na lokalnu konkurenciju budući da samo hotel Uvala ima 4 zvjezdice, a ostalo su hoteli s dvije i tri zvjezdice koji se u vremenu kriza lošije pune od hotela visoke kategorije. Istraživanja su pokazala da je lani najmanje pao promet hotelima s pet i četiri zvjezdice, a više od prosjeka hotelima s tri zvjezdice. Nažalost, naši hoteli ulaze u drugu kategoriju tako da smo bili najsnažnije pogođeni epidemijom.
Za razliku od ostalog dijela Hrvatske kod nas je znatno manje gostiju. U čemu je problem po vašem mišljenju?
U Hrvatskoj je prošle godine ostvareno 55 posto manje noćenja nego u rekordnoj 2019. godini. Od svih jadranskih županija najgore je prošla Dubrovačko-neretvanska i grad Dubrovnik s padom noćenja od 82posto. Analize su pokazale da je pad ulazaka stranih putnika u Hrvatsku cestovnim prijevozom iznosio 60 posto, a putnika putem zračnog prijevoza 85 posto. Destinacije koje kao i mi ovise o avio letovima pretrpjele su najveće gubitke. I u ovoj godini dinamika kretanja turističke aktivnosti ostala ista pa je i dalje najveći pad dolazaka i noćenja u avio destinacijama.Upravo tu leži odgovor na vaše pitanje.