Kako je inflacija u prosincu dosegla 5,5 posto, bio je to prvi mjesec u kojem se za prosječnu plaću moglo kupiti manje nego godinu dana ranije, piše u Jutarnji list.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća iznosila je 7280 kuna, četiri posto više nego u prosincu godinu ranije, ali kada se ubroji inflacija realno je pala 1,4 posto.
Na razini cijele godine, pak, nominalno je povećana 5,4 posto, a realno 2,7 posto, kao posljedica poreznih izmjena, povećanja minimalne plaće, osnovice u javnim službama, ali i povećanog pritiska na rast plaća u privatnom sektoru uslijed oporavak ekonomije.
Koliko će vladin paket mjera utjecati na inflaciju ostaje vidjeti, ali analitičari se slažu da rast cijene neće biti moguće izbjeći. U prvim mjesecima ove godine moguć je i nastavak realnog pada plaća, ali to razdoblje ipak ne bi trebalo potrajati.
Zbog povoljnih trendova u gospodarstvu, rasta zaposlenosti, ali i manjka radne snage u pojedinim djelatnostima, analitičari RBA predviđaju da će neto i bruto plaće nominalno rasti iznad četiri posto, ali jačat će i inflatorni pritisci.
Uz prognozu nominalnog rasta plaća od 4,5 posto i infalcije od 3,6, objašnjava glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević, “realni rast plaća iznosit će 0,9 posto”. To je zamjetno sporiji rast realnih plaća nego lani kada je iznosio 2,7 posto.
Početkom godine već je došlo do povećanja administrativno utvrđene minimalne plaće za više od 10 posto (na 3750 kuna neto), a koliko će porasti u državnom i javnom sektoru vlada i sindikati još usuglašavaju.
Nastojeći uhvatiti rast troškova života i predvidivu inflaciju, sindikati traže povećanje od četiri posto od 1. travnja, dva posto od 1. srpnja i dva posto od 1. listopada. No, predstavnicima vlade to nije prihvatljivo, među ostalim i zato što ne žele da rast plaća dodatno potiče inflaciju, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.