Oporavak tek 2023.?
- Cijene će sigurno u prosjeku biti niže nego lanjske, međutim, igra cijena je uobičajeni način rada u hotelskom sektoru i svih koji se bave turizmom. One se na booking platformama mijenjaju iz sata u sat. Ključ odluke nije u cijeni nego u nečem sasvim drugom. Onaj tko želi putovati sad će gledati epidemiološke prilike na nekom području, a moguće je da će čekati okončanje pandemije – komentirao je Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.
Situacija je zabrinjavajuća i neusporediva s krizom u ratnim godinama, jer, kako kaže Bakić, 1990-tih smo mi patili, ali smo imali nadu da ćemo se nakon svega oporaviti i vratiti goste. Sad se čitav svijet susreće s izvanrednim stanjem na koje ne mogu utjecati osim pratiti zdravstvene službe nastojeći zaštititi zdravlje ljudi i ne ugroziti vlastito gospodarstvo. Svi su pogođeni, a turizam i promet su, prije svega aviokompanije, na koljenima. Čak i najsnažnije kompanije predviđaju kako se neće oporaviti prije 2023., a ni tada se brojem zrakoplova i zračnih linija neće moći mjeriti s 2019. godinom. U velikim smo problemima, zaključuje Bakić.
Dok Istra prvenstveno ovisi o susjedima, Italiji, Sloveniji, Austriji, pa i Njemačkoj, naša je lepeza tržišta posve drugačija. Ponuda i promocija desetljećima se grade na posve drugim temeljima. Naši su najvjerniji gosti Britanci, Amerikanci, pa potom Nijemci i Francuzi. Jedina podudarnost sjevera i juga Jadrana su gosti iz Njemačke.
U TZ-u s pozornošću prate odluke vlada nama emitivnih tržišta. Irska je odlučila produljiti mjere samoizolacije za sve koji ulaze u zemlju najmanje do 20. srpnja, a ukidanje obvezne 'karantene' u Ujedinjenom Kraljevstvu odnosi se samo na Englesku, dok Wales, Škotska i Sjeverna Irska još uvijek ne prihvaćaju popuštanje mjera. I Norveška se još uvijek drži mjere samoizolacije za povratnike iz inozemstva, a iz Švedske, koja vodi svoju politiku borbe s novim koronavirusom, nema naznaka značajnijih dolazaka, da ne spominjemo interkontinentalne destinacije iz kojih nema turističkih putovanja.
- Sve su to naša visoko emitivna tržišta, s visokim udjelom dolazaka osobito u predsezoni i posezoni, tako da smo zasigurno više pogođeni od ostalih odredišta na hrvatskoj obali. Teško da se promocijom ili cijenama može utjecati na situaciju koja je uvjetovana zdravstvenim prilikama i odlukama vlasti pojedinih zemalja ili aviokompanija – kaže Bakić.
Neviđeni potez Slovenaca
Slovenija je Hrvatsku sa 'zelene' liste sigurnih zemalja premjestila na onu 'žutu', sa strožim mjerama prilikom ulaska u tu državu. Bakić kaže kako raspolaže informacijama da dio slovenskih poslodavaca svojim zaposlenicima daje anekse ugovorima o radu temeljem kojih će onima koji zbog turističkih putovanja budu primorani u samoizolaciju po povratku u zemlju, biti uručen otkaz.
- Iako u ovom trenutku ne postoji obveza odlaska u karantenu za one koji iz Hrvatske idu u Sloveniju, pitanje je koliko će Slovenaca riskirati. Vjerojatnije je da će ostati doma, nego putovati izvan zemlje – smatra Bakić.
Nitko ne želi priznati činjenicu kako velike aviokompanije nastoje održati zračne veze s turističkim odredištima u kojima i sami imaju hotele i kampove u vlasništvu, izbjegavajući Hrvatsku, kaže Nikolina Trojić, predsjednica HGK-Županijske komore Dubrovnik. Kao primjer, navodi TUI koji ima kapacitete u Španjolskoj, Bugarskoj, Turskoj i Grčkoj. Osim toga, sami se promoviramo kao aviodestinacija, pa zrakoplovne tvrtke očekuju i subvencije za uvođenje linija.
Što se tiče ugostiteljskih objekata, u Županijskoj komori raspolažu podatkom da ih je više od pola u samom Dubrovniku još uvijek zatvoreno.
Dubrovačko-neretvanska županija trenutačno je na razini 30 posto od lanjskog broja gostiju u ovo doba. Postotak će se vjerojatno povećati u drugoj polovici srpnja s najavljenim novim letovima razilitičih avioprijevoznika, no daleko je to priželjkivanih rezultata. Brojka neće, nažalost, dostići ni predviđanja s početka svibnja, kaže Vladimir Bakić, kad se činilo da će situacija COVID-19 ići u nekom drugom, boljem smjeru.