StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoMUKE PO HOTELIJERIMA |

PAD CIJENA HOTELSKOG SMJEŠTAJA Proteklih se tjedana u Dubrovniku moglo noćiti za 100 eura u visokokategorniku u samoj blizini Grada

Piše Silvia Rudinović
16. srpnja 2020. - 07:31
Od 90 registriranih hotela u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s početkom srpnja otvoreno ih je 55. Vlasnici 39 posto hotelskih objekata ne vidi računicu u otvaranju svojih vrata gostima ove sezone, ili čekaju slijetanje prvih zrakoplova British Airwaysa. Proteklih se tjedana u Dubrovniku moglo noćiti za 100 eura u visokokategorniku u samoj blizini spomeničke jezgre, što je ranijih godina bilo nepojmljivo, ili se ugovoriti povoljan tjedni aranžman s polupansionom u hotelu s četiri zvjezdice za 2.500 kuna. Neslužbeno se barata 30-postotnim padom cijena hotelskog smještaja, no sugovornici kažu kako je pravi podatak nemoguće dobiti.

Ukidanje obvezne 'karantene' u Ujedinjenom Kraljevstvu odnosi se samo na Englesku, dok Wales, Škotska i Sjeverna Irska još ne prihvaćaju popuštanje mjera


image
Božo Radić


Oporavak tek 2023.?


- Cijene će sigurno u prosjeku biti niže nego lanjske, međutim, igra cijena je uobičajeni način rada u hotelskom sektoru i svih koji se bave turizmom. One se na booking platformama mijenjaju iz sata u sat. Ključ odluke nije u cijeni nego u nečem sasvim drugom. Onaj tko želi putovati sad će gledati epidemiološke prilike na nekom području, a moguće je da će čekati okončanje pandemije – komentirao je Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

Situacija je zabrinjavajuća i neusporediva s krizom u ratnim godinama, jer, kako kaže Bakić, 1990-tih smo mi patili, ali smo imali nadu da ćemo se nakon svega oporaviti i vratiti goste. Sad se čitav svijet susreće s izvanrednim stanjem na koje ne mogu utjecati osim pratiti zdravstvene službe nastojeći zaštititi zdravlje ljudi i ne ugroziti vlastito gospodarstvo. Svi su pogođeni, a turizam i promet su, prije svega aviokompanije, na koljenima. Čak i najsnažnije kompanije predviđaju kako se neće oporaviti prije 2023., a ni tada se brojem zrakoplova i zračnih linija neće moći mjeriti s 2019. godinom. U velikim smo problemima, zaključuje Bakić.

image
Vladimir Bakić, direktor Županijske turističke zajednice
DV


Dok Istra prvenstveno ovisi o susjedima, Italiji, Sloveniji, Austriji, pa i Njemačkoj, naša je lepeza tržišta posve drugačija. Ponuda i promocija desetljećima se grade na posve drugim temeljima. Naši su najvjerniji gosti Britanci, Amerikanci, pa potom Nijemci i Francuzi. Jedina podudarnost sjevera i juga Jadrana su gosti iz Njemačke.

U TZ-u s pozornošću prate odluke vlada nama emitivnih tržišta. Irska je odlučila produljiti mjere samoizolacije za sve koji ulaze u zemlju najmanje do 20. srpnja, a ukidanje obvezne 'karantene' u Ujedinjenom Kraljevstvu odnosi se samo na Englesku, dok Wales, Škotska i Sjeverna Irska još uvijek ne prihvaćaju popuštanje mjera. I Norveška se još uvijek drži mjere samoizolacije za povratnike iz inozemstva, a iz Švedske, koja vodi svoju politiku borbe s novim koronavirusom, nema naznaka značajnijih dolazaka, da ne spominjemo interkontinentalne destinacije iz kojih nema turističkih putovanja.

image
CROPIX


- Sve su to naša visoko emitivna tržišta, s visokim udjelom dolazaka osobito u predsezoni i posezoni, tako da smo zasigurno više pogođeni od ostalih odredišta na hrvatskoj obali. Teško da se promocijom ili cijenama može utjecati na situaciju koja je uvjetovana zdravstvenim prilikama i odlukama vlasti pojedinih zemalja ili aviokompanija – kaže Bakić.



Neviđeni potez Slovenaca


Slovenija je Hrvatsku sa 'zelene' liste sigurnih zemalja premjestila na onu 'žutu', sa strožim mjerama prilikom ulaska u tu državu. Bakić kaže kako raspolaže informacijama da dio slovenskih poslodavaca svojim zaposlenicima daje anekse ugovorima o radu temeljem kojih će onima koji zbog turističkih putovanja budu primorani u samoizolaciju po povratku u zemlju, biti uručen otkaz.

- Iako u ovom trenutku ne postoji obveza odlaska u karantenu za one koji iz Hrvatske idu u Sloveniju, pitanje je koliko će Slovenaca riskirati. Vjerojatnije je da će ostati doma, nego putovati izvan zemlje – smatra Bakić.

image
CROPIX


Nitko ne želi priznati činjenicu kako velike aviokompanije nastoje održati zračne veze s turističkim odredištima u kojima i sami imaju hotele i kampove u vlasništvu, izbjegavajući Hrvatsku, kaže Nikolina Trojić, predsjednica HGK-Županijske komore Dubrovnik. Kao primjer, navodi TUI koji ima kapacitete u Španjolskoj, Bugarskoj, Turskoj i Grčkoj. Osim toga, sami se promoviramo kao aviodestinacija, pa zrakoplovne tvrtke očekuju i subvencije za uvođenje linija.

Što se tiče ugostiteljskih objekata, u Županijskoj komori raspolažu podatkom da ih je više od pola u samom Dubrovniku još uvijek zatvoreno.

Dubrovačko-neretvanska županija trenutačno je na razini 30 posto od lanjskog broja gostiju u ovo doba. Postotak će se vjerojatno povećati u drugoj polovici srpnja s najavljenim novim letovima razilitičih avioprijevoznika, no daleko je to priželjkivanih rezultata. Brojka neće, nažalost, dostići ni predviđanja s početka svibnja, kaže Vladimir Bakić, kad se činilo da će situacija COVID-19 ići u nekom drugom, boljem smjeru.

image
CROPIX


OBRAT Dojučer vapili za radnicima, a danas ih šalju u Istru
Uoči prethodnih sezona turistički je sektor zagovarao ukidanje kvota za zapošljavanje stranaca, jer nedostatak radne snage bio je rak rana hotelskih kuća. Gradile su se stambene jedinice za smještaj radnika. Eto, dogodilo se i to da te iste kuće sad iz Dubrovnika šalju svoje zaposlenike na rad u Istru.
- Posljednjih desetak, petnaest godina nitko iz Dubrovnika nije išao raditi negdje drugdje, osim na iznimno dobro plaćene poslove u inozemstvo. Kad je u pitanju turistička djelatnost, mi smo uvijek 'uvozili' radnu snagu. Sad se susrećemo s poremećajem tržišnih odnosa na koje nitko nije mogao djelovati – komentira Nikolina Trojić iz Županijske komore Dubrovnik.
08. studeni 2024 10:43