Nitko se ni u snu nije mogao nadati ovako uspješnoj sezoni, pa tako ni poslodavci, koji su se našli u velikom problemu. Radili su puno više u puno kraćem roku, u posljednji trenutak nisu uspijevali pronaći radnike, posebno strance te im u konačnici, nakon što su se studenti i učenici vratili na fakultete i u škole, nije imao tko raditi u posezoni. Zato se u turističkim mjestima u rujnu, iako je turista bilo uistinu mnogo, moglo vidjeti i puno zatvorenih lokala. Na vratima nekih od njih stajala je obavijest u kojoj je pisalo: "Zatvoreno zbog manjka radne snage". Kako nam je rekla čelnica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić, u turističkoj je branši, koja zapošljava 100.000 ljudi, ovog ljeta nedostajalo čak 20.000 radnika, i to najviše u Dubrovniku jer je tamo sezona počela kasnije, a radnici su već otišli na sjeverni Jadran, donosi Jutarnji list.
Sezona koja se dogodila
- Ove je sezone u mnogim kompanijama došlo doslovno do kolapsa sistema, upravo zbog nedostatka radnika. Već početkom lipnja bilo je jasno da nećemo imati dovoljno radnika zbog toga što su za vrijeme pandemije radnici mijenjali i djelatnost u kojoj će raditi, a dogodila se i migracija izvan zemlje. Ni poslodavci nisu imali hrabrosti, upravo zbog velike neizvjesnosti, zapošljavati sezonske radnike u uobičajeno vrijeme, tijekom travnja i svibnja, jer nisu znali kakve će se epidemiološke mjere donositi, kada će se moći putovati i kada će realno započeti sezona. S druge strane, Vlada je mjere za očuvanje radnih mjesta donosila krajem mjeseca za tekući mjesec, bez jasne strategije i vizije o tome kako dugoročno pomoći turističkom sektoru, koji bez njezinih mjera ne bi preživio. U takvim se uvjetima bilo teško pripremiti za turističku sezonu, koja je počela nenadano punim intenzitetom te iznenadila i najveće optimiste. Usudila bih se reći da se nama 'dogodila' sezona. Međutim, upravo je ova sezona pokazala u pravom smislu najveću boljku turizma, a to je nedostatak radnika, posebno onih kvalitetnih - istaknula je Cvitić.
Svi su poslodavci odjednom pohrlili pronaći strane radnike i tek je onda nastao problem. Jer naš je sustav napravljen tako da ne može u kratko vrijeme progutati tako velik broj zahtjeva.
- Iako se moglo očekivati da će s novim Zakonom o strancima i ukidanjem kvota biti olakšano zapošljavanje stranaca, to se nije dogodilo jer nitko nije bio spreman na tako naglo zapošljavanje. Naime, prije zapošljavanja stranaca poslodavac kojemu je potreban određeni broj radnika mora zatražiti te radnike od Zavoda za zapošljavanje, koji mora ispitati ima li dovoljan broj radnika na domaćem tržištu rada te ga o tome zatim izvijestiti. Tek kada Zavod konstatira da na domaćem tržištu nema zainteresiranih radnika za rad, a rok je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva poslodavca, poslodavac smije tražiti strane radnike, odnosno od MUP-a zatražiti izdavanje dozvola za rad i boravak stranih radnika - objasnila nam je Cvitić. Kako se sve događalo naglo, MUP nije bio kadrovski ekipiran tako da na vrijeme riješi zahtjeve poslodavaca.
Neizdrživo
- Stoga je od nastanka potrebe za radnikom do njegova zapošljavanja praktički trebalo mjesec do mjesec i pol, što je bilo neprihvatljivo i neizdrživo - ustvrdila je Cvitić govoreći o tome što se događalo na Jadranu početkom sezone.
- U ovo vrijeme nicale su mnoge agencije koje su bile posrednici u zapošljavanju stranaca, koje su tražile provizije od 200 do 1000 eura po radniku, a da pritom nisu ispitale kvalitetu i sposobnost radnika. Bitan je bio samo broj. Nerijetko se događalo da su u renomirane hotelske kuće ilegalno dovodile radnike koji nisu imali radnu dozvolu i dozvolu za boravak, s ugovorenom plaćom ispod minimalne plaće u državi - naglasila je. Zbog svega toga smatra da je ovogodišnja turistička sezona ostvarila zavidne rezultate samo zahvaljujući stalnim radnicima i sezoncima. A oni su radili dan i noć. Doslovce su padali s nogu. Sindikalistica kaže i da se nikad kao ovog ljeta nisu kršila radna prava.
- Ove sezone nije bilo inspektora koji bi kontrolirali u kakvim se uvjetima radi, koliko se sati tjedno radi. Mnoga su mjesta ostala zatvorena jer nije bilo stručnog kadra. U Dubrovniku se znatan broj hotela nije niti otvorio jer nije bilo radnika koji će u njima raditi - zaključila je Cvitić.
Za tri mjeseca rada dobili oko 20.000 kuna
Jedan od uzorka problema su i plaće, tvrdi Marina Cvitić. Premda su ove godine sezonci dobro zarađivali zahvaljujući bonusima, ostaje činjenica da je prosječna bruto plaća u turizmu i dalje jako niska. Baš zbog toga mnogi su se domaći radnici okrenuli drugim djelatnostima iako je poslodavcu, ističe Cvitić, jeftinije zaposliti domaćeg nego stranog radnika.
- Ove godine, kako bi privukli, ali i zadržali radnike, poslodavci su tijekom ljetnih mjeseci isplatili od 4000 do 5000 kuna neoporezivih nagrada nekoliko puta. Za najjednostavnije poslove dobili su tako za tri mjeseca rada oko 20.000 kuna. Međutim, to su primanja, a ne plaće. Prosječna plaća u ovoj djelatnosti, o kojoj ovisi oporavak gospodarstva i koja je sa svim svojim problemima značajno doprinijela bržem oporavku gospodarstva, niža je 24 posto od prosječne plaće u državi. Prosječna neto plaća od siječnja do srpnja ove godine bila je 7081 kunu, a u djelatnosti turizma ona iznosi 5387 kuna. To je zaista apsurdna situacija i jedan od značajnih razloga zbog kojih nedostaje radnika, posebno u situaciji kada su i prošla i ova sezona relativno kratkog trajanja - zaključuje Cvitić.
Vjeruje da će iduće sezone bez strateških i dugoročnih mjera, koje se moraju donijeti već sada, biti još gore. Ujedno poziva poslodavce da radnike nagrade za uspješnu turističku sezonu te da podignu plaće za iduću.