StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoSTANJE U BRANŠI

Inženjer građevine Tomislav Bačić: Radnika nam uvijek fali. Uvozimo čak i Egipćane, a radne dozvole čekamo mjesecima

Piše Gabrijela Bijelić
12. prosinca 2022. - 07:35

Grozdovi građevinskih dizalica kakve smo viđali prije pandemije neće se lako ponoviti, no dubrovačke novogradnje svima naočigled i dalje rastu. Pokazuje to desetak aktivnih gradilišta od Uvale Lapad preko Batale i ‘čuke’ Montovjerna dalje na istok. Koliko god se cijenio ‘kvadrat’, kupaca ne nedostaje po principu ‘gdje god je dizalica, tu su stanovi već prodani’.

Muke s radnim dozvolama

A kako je s onima koji ih grade, razgovarali smo s građevinskim inženjerom Tomislavom Bačićem.

Aktualni predsjednik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik kaže da je najgore razdoblje za operativu, obilježeno manjkom i poskupljenjem materijala zbog korone i globalne krize, sad iza njih:

- Trenutno stanje na građevinskoj sceni je stabilno u zadnjih 6 mjeseci. Cijena većine materijala se stabilizirala, a pojedini su čak i nešto pojeftinili. Imali smo znatnih poteškoća oko praćenja dinamike ugovorenih radova, no u posljednja tri mjeseca i u tom se segmentu situacija stabilizirala – ističe Bačić, inače zaposlen u građevinskoj tvrtki Alfaplan građenje u Dubrovniku na mjestu voditelja odjela građenja. Potvrđuje kako nedostatak radne snage trajno muči i njih i sve ostale kolege s juga:

- Taj problem nije od jučer. Rekao bih da nedostatak zasigurno traje kontinuirano, već nekih 6 do7 godina, a eskalirao je u posljednje tri. Dubrovački, kao i ostali građevinari, jako teško se nose s nedostatkom, pogotovo kvalificirane, radne snage. Primorani smo na uvoz radnika iz drugih zemalja u okruženju, ali isto tako i iz zemalja Azije, prvenstveno Nepala i Indije, pa čak i Afrike, točnije Egipta. U tom smislu nam problem pravi pribavljanje radnih dozvola koje ne ide bez izdavanja potvrde o nekažnjavanju. To je dugotrajan proces, traje minimalno 3 mjeseca – govori novi čelnik Strukovne udruge građevinara koji je zadovoljan i pomacima na terenu:

- Nakon dugog vremena i uvjeravanja građevinara da se sve djelatnosti na području Županije mogu paralelno odvijati, naravno uz dogovore i razumijevanje, došli smo do toga da su u ljetnom razdoblju dopušteni svi radovi u punom opsegu osim zemljanih, i to bez ograničenja na udaljenosti. To je bio prvi cilj koji smo u roku od jedne godine uz podršku gradske uprave riješili – navodi Bačić i opovrgava priče o visokim primanjima u građevini:

image

Gradilište stambeno-poslovnog kompleksa na Batali Božo Radić/Cropix

Božo Radić/Cropix

 

Plaće prema obrazovanju

- Plaće u građevini, kao i u svim proizvodnim sektorima, u prosjeku su loše. Uvijek ima izuzetaka, pa tako i kod nas. Dosta je polemike izazvala vijest da minimalna bruto plaća direktora tvrtke mora iznositi najmanje 15 tisuća kuna, no treba znati da se taj iznos odnosi za nekog tko pretežno obavlja poslove direktora. Oni koji pretežno rade kao glavni inženjeri gradilišta ili samostalni projektanti imaju minimalnu bruto plaću 10 tisuća kuna, prema tarifnim stavovima iz kolektivnog ugovora. Inače, pozitivan dio u novom kolektivnom ugovoru je da tarifni stavovi određuju osnovne plaće za različite složenosti poslova koje radnici stvarno obavljaju, a ne prema formalnom obrazovanju radnika – pojašnjava sugovornik kojega pitamo i koliki je stvaran broj aktivnih gradilišta u Gradu.

- Teško je to točno utvrditi, s obzirom da se dio gradilišta izvodi prema dozvolama, a dio se odnosi na adaptacije manjih objekata za koje nisu potrebne dozvole. Ali sa sigurnošću možemo reći da je znatno manji broj aktivnih gradilišta s dozvolama u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. Što se tiče izdavanja dozvola, kao i mnogo puta do sad, opet ću ponoviti da je to znatno sporije ili usporeno u odnosu na ono što investitori žele a time i izvođači – smatra Bačić kojega pitamo i je li bilo negodovanja zbog korekcije cjenika radova:

image

Stambena zgrada u nastajanju na vrhu Montovjerne Božo Radić/Cropix

Božo Radić/

- Imate razne ugovore koji se odnose na privatne investitore i investitore kao što su grad, županija ili država. Korekcija cijena je neizbježna ako se na dan nuđenja i dan izvođenja radova dogodio porast cijene materijala koji je ugovoren. Investitori su svjesni globalne situacije, tako da imaju razumijevanja i sve se uz korektan dogovor riješi. Moram naglasiti da je na ovome “putu” rješavanja problema HGK i Vlada RH napravile veliki napor koji se na kraju isplatio – ustvrdio je sugovornik.

Trusno područje

Osim po astronomskim cijenama nekretnina, Dubrovnik je nažalost poznat i kao trusno područje. Bačić objašnjava kako zbog smještaja u devetu zonu potresa građevinari kod projektiranja i kontrole građevina paze da objekti u stručnom smislu budu na najvišem stupnju sigurnosti. A kad je o seizmičkim aktivnostima riječ, odgovara i na upit jesu li i kako dubrovačke građevinske tvrtke uključene u obnovu petrinjskog kraja od potresa.

- Kod HGK nemamo evidentiranu niti jednu tvrtku uključenu u obnovu od potresa. Neposredno nakon samog potresa mnoge tvrtke sa dubrovačkog područja su dostavile pomoć u vidu radova i materijala za hitnu sanaciju – zaključuje Tomislav Bačić koji je na čelu strukovne grupe izabran još prije godinu dana, no zbog izmjena unutar same HGK morali su se održati "novi" izbori gdje mu je potvrđen mandat.

Betonizacija i zelenilo

Imaju li temelja kritike da je u Dubrovniku sve manje stabala, a sve više betona?

-Sve kritike tako i na ovu temu su dobrodošle. Zasigurno ima dijelova grada gdje se definitivno mora posvetiti veća pažnja očuvanju postojeće vegetacije, a isto tako i sadnjI nove. GUP-om će se, nadamo se, riješiti taj "problem" betonizacije tamo gdje ona stvarno nije potrebna - kaže Tomislav Bačić, rođen u Dubrovniku 1983.godine. Osnovnu školu završio u Neumu, srednja tehnička škola Metković, te na GAF (građevinsko-arhitektonskom fakultetu) u Splitu, smjer građevina stekao naziv inženjera građevine. Oženjen, otac troje djece, trenutno je zaposlen na mjestu voditelja Odjela građenja.

image

Gradilište stambeno-poslovnog kompleksa na Batali Božo Radić/Cropix

Božo Radić/Cropix
23. prosinac 2024 13:01