I dalje se lome koplja oko Vladina prijedloga zabrane rada nedjeljom, blagdanima i praznicima. Hoće li potaknuti novi porast cijena, pad prihoda i plaća u trgovini i pekarskoj industriji, treba li i koliko nedjelja u godini ipak dopustiti rad, radi li se to radi domaće čeljadi ili zbog turista? Protivnici najavljenog zakonskog prijedloga upozoravaju kako 16 radnih nedjelja godišnje nije dovoljno, jer bi to značilo da će se raditi samo od početka lipnja do listopada pa pitaju ima li u Dubrovniku turizma nakon ljeta i što je s težnjom produljiti sezonu.
Zdvajanja
Treba pomiriti želje gostiju i potrebe radne snage, kaže Julijo Srgota, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.
- Podijeljen sam oko tog pitanja. Gost danas traži više pažnje i sadržaja, ne samo nedjeljom, nego i dugo u noć. S druge strane, kao neko tko je radio u hotelijerstvu i tko je kao student radio kao konobar, razumijem potrebu za odmorom u dugoj i napornoj sezoni kada se radi i po 12 sati dnevno. Treba imati na umu i nedostatak radne snage u turizmu. Upravo sam se vratio sa sajma u Münchenu, gdje razvijaju drugačiju vrstu turizma, ali nedjeljom je sve zatvoreno i ljudi su se na to navikli pa treba vidjeti kako će to kod nas funkcionirati – kaže Srgota.
Zabrana rada nedjeljom se ne odnosi na ugostiteljstvo i njihove radnike koji naporno rade čitavu sezonu.
Nisu u pitanju samo nedjelje, za koje postoje izuzeci - 16 radnih nedjelja godišnje po odabiru trgovca. Blagdanima i zakonom utvrđenim neradnim danima se neće moći raditi. Od predsezone do postsezone je nekoliko blagdana i neradnih dana, od Uskrsa, Praznika rada, Dana državnosti, Tijelova, Dana antifašističke borbe, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, do Velike Gospe.
- Unutar naših udruženja, od početka postoje oni koji su protiv zabrane rada nedjeljom i oni koji to podržavaju. Kao institucija koja podržava svoje članove nismo imali jedinstven stav pa je ovakav kompromisni prijedlog zakona s određenim brojem radnih nedjelja u godini rezultat naših sastanaka. Je li brojka 16 dobro rješenje, treba li dopustiti rad 20 ili 25 nedjelja tijekom godine, ako to vezujemo uz sezonu, stvar je rasprave. Međutim, ako su butige i pekare vrhunac naše turističke ponude, zapitajmo se kakva smo destinacija – komentira Nikolina Trojić, predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik.
Smatra kako će trgovački centri biti najveći gubitnici ukoliko se ovakav zakon provede. Na dubrovačkom području je samo jedan takav centar.
Što fali kruhu od jučer?
- Trgovački centri postali su moderni trgovi, parkovi i izletišta u kojem se stanovništvo zimi grijalo, a ljeti hladilo. Kao ekonomist po struci mogu uočiti da se, istina je, donose zaključci bez pretjeranih analiza i ispitivanja stava potrošača, ali zdrava logika nalaže da će se lokalno stanovništvo prilagoditi i kupovinu obaviti drugim danima umjesto nedjeljom. Što se tiče turista, ponavljam: ako će nam se turisti hraniti u pekari i ako nam se turistička ponuda svede da gosti kupuju spenzu nedjeljom, zapitajmo se gdje smo pogriješili i što smo napravili da destinaciju podignemo na veću razinu! S druge strane, suvenirnice unutar muzeja i drugih turističkih objekata i centara od interesa, i dalje će raditi nedjeljom – kaže Trojić.
Trojić je uvjerena da ograničavanje rada nedjeljom neće imati negativnog utjecaja na tržište rada.
Jesu li pekare trebale biti izuzete iz ovog zakona poput ugostiteljskih objekata? Trojić smatra kako primarno nedjeljom rade za domaće potrošače, a važno je naglasiti da nova zakonska rješenja neće priječiti proizvodnju nedjeljom u službi turizma, odnosno u veleprodaji.
- Pozdravljam namjeru da pekare u maloprodaji nedjeljom ne rade. Neka ljudi znaju koji je to dan u tjednu kad se mogu odmarati. Proizvodnja za hotele i restorane se ne može zabraniti, ali se u maloprodaji kruh može kupiti u subotu za nedjelju. Ne mogu vjerovati da netko ne može pojesti kruh od jučer! Koliko čujem u razgovoru s njima, ni kupci se ne bude protiv neradne nedjelje – kaže Željko Parlas, vlasnik dubrovačke pekare ‘Mare‘ koji, kako kaže, ne očekuje značajan pad prihoda u pekarskoj industriji ukoliko ovakav zakon bude prihvaćen u Saboru.