Hrvatskoj će u dvadesetogodišnjoj perspektivi nedostajati oko 400 tisuća radnika, rekao je prošlog tjedna guverner HNB-a Boris Vujčić.
Većina tih radnika bi trebali biti strani radnici iz Azije, Afrike ili iz siromašnijih zemalja regije.
Broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj je, prema podacima HZZ-a, 111.979.
Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj raste trend potražnje za prodavačima, čistačicama i konobarima. Ta tri zanimanja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika.
Podaci HZZ-a također govore da se ove godine najviše radnika tražilo u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Potrebe za radnicima u ta četiri sektora čine 41 posto ukupnih potreba, piše N1.
Na područjima na kojima je najviše stanovnika zabilježena je najveća potražnja za radnicima, a to su Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija.
Na obali tijekom ljeta najviše radnika nedostaje u zanimanjima povezanima s turizmom. To su kuhari, konobari, barmeni, sobari, čistači, prodavači, slastičari, mesari, pekari i slično. Tijekom cijele godine na Jadranu fali medicinskih sestara, zdravstveno-laboratorijskih tehničara i farmaceutskih tehničara. Tih zanimanja nedostaje i u drugim dijelovima zemlje.
U kontinentalnom dijelu zemlje nedostaje djelatnika u građevinskim zanimanjima, poput zidara, tesara, ličioca, soboslikara, tapetara, keramičara, armirača, zavarivača, krovopokrivača, podopolagača, izolatera, limara, fasadera, klesara, stolara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije, montera suhe gradnje, rukovatelja građevinskim strojevima, vozača motornih vozila, prema podacima HZZ-a.
U prerađivačkoj industriji često nedostaje bravara, strojobravara, tokara i CNC operatera. Zabilježen je i nedostatak automehaničara, autolimara, autoelektričara, autolakirera i automehatroničara, prenosi N1.
Prema podacima portala Moj posao, u prva tri kvartala ove godine objavljeno je više od 250.000 oglasa za posao, što je 4,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Zapošljavanje stranih radnika često ide alternativnim kanalima, primjerice preko agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika kakvih je više od 600 u Hrvatskoj.