Od 1. siječnja na snagu je stupilo ukidanje prireza, što ujedno znači povećanje plaća. Naime, Vlada Republike Hrvatske je u sklopu porezne reforme donijela odluku o ukidanju prireza, a na jedinicama lokalnih samouprava je da nađu način kako kompenzirati donedavni izvor prihoda.
Neki su pribjegli povećanju stope poreza na dohodak. Grad Dubrovnik odlučio je ne povećavati porez na dohodak koji iznosi između 20 i 30 posto, a ukida se prirez koji je iznosio 10 posto. Gradonačelnik Mato Franković najavio je kako će dubrovačke obitelji zbog ovih promjena imati veća primanja na godišnjoj razini - od 615 do 680 eura.
Tako će na računima građana s bruto plaćom od 1.500 eura u prosjeku ostati 265 eura više na godišnjoj razini, oni s bruto plaćom od 2000 eura imat će povećanje od 387 eura. Dubrovačkoj obitelji s dvoje djece na računu će godišnje ostati 680 eura više, a dubrovačkoj obitelji osjetit će povećanje od 615 eura.
Međutim, što to znači za običnog građanina, objašnjava dubrovački ekonomski stručnjak, izvanredni profesor i doktor znanosti Tonči Svilokos.
- Prirez je ukinula centralna vlast, a time su lokalne vlasti izgubile prihod. Na taj način, opterećenje koje se dobilo ukidanjem prireza, neće snositi centralna, nego lokalne vlasti. Sad sve ovisi o financijskim odlukama lokalnih vlasti, neke su odlučile to kompenzirati povećavanjem poreza na dohodak, a država je omogućila da ga povećaju s 20 na nekih 23 odnosno s 30 na 34 posto. Grad Dubrovnik će izgubiti nešto manje od 2,4 milijuna eura, što nije baš mali iznos. Neće biti povećanja poreza na dohodak što je bilo za očekivati, a povećavat će se određene naknade, kao primjerice naknade za zaustavljanje turističkih autobusa na Pilama ili će se povećati porez za kuće za odmor, tu će biti značajno povećanje. Neće doći do povećanja poreza na dohodak, što znači da će naš sugrađanin s prosječnom bruto plaćom od 1.500 eura mjesečno osjetiti povećanje od nekih 20-ak eura, a onaj tko ima nešto veću plaću, 2000 eura bruto, dobit će nekih 30-ak eura na mjesečnoj razini. Moguće je da će se zbog ukidanja prireza stvoriti manjkovi u proračunu, ali se, po mom mišljenju, neće događati ništa prije izbora. Moje je mišljenje da će izbori biti negdje krajem trećeg a početkom četvrtog mjeseca i na taj će se način otvoriti mogućnost da se nakon izbora povećavaju sve vrste poreza kako bi se nadomjestio eventualni gubitak koji može nastati u proračunima lokalnih vlasti. Vjerujem da će se onda ići na povećanje poreza, ali neće prije izbora, sigurno, pojašnjava Svilokos te dodaje:
- Benefit ukidanja prireza centralna vlast pridaje sebi, a eventualno povećanje poreza koje napravi lokalna vlast, centralna vlast pripisat će lokalnoj vlasti. Imate primjer Grada Zagreba gdje je odlučeno maksimalno iskoristiti mogućnost povećanja poreza na dohodak i to će centralna vlast prikazati tako što će lopticu prebaciti na lokalnu samoupravu, a zapravo to je posljedica odluke centralnih vlasti. To je sve legalan i mudar potez centralnih vlasti, ali to sve treba gledati u kontekstu izborne godine, objašnjava Svilokos.
Međutim, što na kraju ostane ‘običnom‘, ‘malom čovjeku‘?
- Osjetit će povećanje i oni koji imaju bruto plaću manju od 1.500 eura jer se povećava minimalna plaća. Međutim, kakav će to efekt imati na odluke ljudi da na izborima glasaju za jedne ili druge, to tek treba vidjeti. Motiv ove porezne reforme nije pojednostaviti porezni sustav, već dobiti političke poene, što je sasvim legalno i pametno. U načelu, ne bih ovo zvao ‘poreznom reformom‘, porezna reforma je puno dublje, detaljnije i studioznije mijenjanje sustava u srži. Ovo je nešto ‘sitno‘, ‘malo‘... Četveročlana obitelj bi u svom ukupnom zajedničkom proračunu mjesečno mogla osjetiti povećanje do 70 eura s bruto plaćom njezinih članova između 1.500 do 2.000 eura. No, pitanje je koliko će inflacija ‘pojesti‘ to povećanje. Povećanjem cijena u trgovinama se tih 70 eura brzo iznivelira, potroši... Pitanje je hoće li prognoze kretanja inflacije koje su negdje na 4 posto i koje su vrlo optimistične, zaista dogoditi. Jer, ako se dogodi inflacija koju smo imali lani i preklani, tih 70 eura neće se osjetiti, utopit će se povećanjem cijena. Ako imamo inflaciju od 10 posto, to povećanje je nedovoljno. Ako bude 4 posto, kao što su najave, to bi bilo nešto što bi ipak povećalo životni standard i kupovnu moć građana, kaže stručnjak.
Otkrio je i svoju prognozu kretanja inflacije za ovu godinu.
- Koliko god bih htio biti optimist, nažalost, nisam optimističan. Mislim da će inflacija biti veća od 4 posto. Ali, treba gledati ono što se obično ne gleda a to je kretanje cijena hrane, to je ključno, to treba posebno odvojiti i to je ono što malog čovjeka najviše zanima. To će nastaviti rasti, kao i cijene nekretnina, što će mnogima otežati rješavanje stambenog pitanja. To je ono što čovjeka najviše tišti i gdje ima najviše problema. Volio bih da griješim, ali bit će to možda nijansu blaže nego je bilo prošlih godina i to je dosta loše. Jer, stvara se pritisak, ljudi traže povećanje plaća a svako povećanje plaća je dolijevanje ulja na vatru. Koliko god to bilo dobro za zaposlene, to je loše za inflaciju. Trenutno su u tijeku pregovori za državne javne službe i svako to povećanje plaća ići će u potrošnju, a takva potrošnja podriva inflaciju jer to znači i povećanje potražnje... Zbog tih nekih stvari koje će se dogoditi, inflacija neće biti tih 4 ili 4,5 posto kao što kaže prognoza HNB-a ili Vlade. Ali, vidjet ćemo, poručuje stručnjak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....