Donosimo koliko je ‘blokiranih‘ Dubrovčana i žitelja naše županije te koliko dugujemo

Na kraju trećeg tromjesečja 2023. godine, u Dubrovniku je 1.728 građana, odnosno potrošača bilo prezaduženo, a njihov ukupni dug iznosio je 19,2 milijuna eura.

Prema Fininim podacima, 4,16 posto ukupnog broja stanovnika ovoga grada 30. rujna bilo je u blokadi, a u prosjeku duguju 11.137 eura. Gledaju li se podaci radno sposobnog stanovništva, od njih 25.797, prezaduženo je 6,7 posto.

Dubrovnik je na 18. mjestu rang liste gradova u Hrvatskoj po kriteriju iznosa duga, a na 17. mjestu po broju potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje.

Kad se promatraju podaci za čitavu Dubrovačko-neretvansku županiju, 4.694 blokirana stanovnika dugovala su 54.323.158 eura. Dug prema državi je 10,2 milijuna, prema jedinicama lokalne samouprave 558 tisuća, a ostalim vjerovnicima preko 43 milijuna eura.

Na razini države, na dan 30. rujna, 216.381 potrošač nije podmirio svoje dospjele osnove za plaćanje, a njihov dug, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 2,63 milijarde eura. Krajem prosinca 2022. godine evidentirana su 228.722 potrošača s neizvršenim osnovama, a dug je tada iznosio 2,39 milijardi eura.

Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima je 26,2 posto, a općenito prema financijskim institucijama 30,1 posto.

Prema prosječnom iznosu duga, Rijeka je u vrhu. Imaju najviše potrošača s evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje i njihov prosječan dug iznosi 43 tisuće eura, gotovo četiri puta više nego u Dubrovniku.

Slijede Makarani s prosječnim dugom od 27 tisuća eura, građani Zagreba (18 tisuća eura), Rovinja i Ivanić Grada (17 tisuća), Varaždina (15 tisuća) te Čakovca i Šibenika (14 tisuća eura), dok su potrošači u preostalih 17 gradova s rang liste u prosjeku dužni od 7 tisuća do 13 tisuća eura.