Kako se bliži konverzija kuna u euro, polako se povlači novac iz kućnih trezora i čarapa i donosi u banke kako bi prvog dana iduće godine automatski i besplatno kune postale euri.
Iz Hrvatske udruge banaka kažu da je u kolovozu gotov novac izvan kreditnih institucija ostvario najveći mjesečni pad još od uvođenja kune kao nacionalne valute.
Taj rekordni mjesečni pad novčane mase od 2,1 milijardu kuna ili jedan posto na 203,5 milijardi kuna, oboren je i u rujnu jer je Hrvatska narodna banka (HNB) objavila da je se novčana masa, što količina novca u optjecaju, smanjila za 2,5 milijarde kuna na 201 milijardu kuna u odnosu na kolovoz zbog manje gotovog novca izvan kreditnih institucija. Tako je u dva mjeseca povučeno 4,6 milijarde kuna iz optjecaja. Ukupna likvidna sredstva u rujnu su smanjena za 200 milijuna kuna na 439,8 milijardi kuna.
Iz Hrvatske narodne banke kažu da su ukupni depoziti u rujnu dosegnuli 408 milijardi kuna i bili su veći za 44,1 milijarde kuna u odnosu na isti mjesec prošle godine ili 12,3 posto. Pritom su depoziti kućanstava porasli u istom razdoblju za 22,8 milijarde kuna, odnosno za 9,5 posto, od čega je depozitni novac, polozi na tekućim, žiro i a vista računima, porastao za 14,3 milijarde kuna što je rast od 19 posto.
- Uz uobičajeno smanjenje gotovog novca u rujnu po završetku glavne turističke sezone, približavanje uvođenja eura već nekoliko mjeseci pridonosi smanjivanju gotovog novca i povećavanju deviznih depozita. Rast deviznih depozita stanovništva i poduzeća bio je u rujnu malo izrazitiji od pada kunskih depozita domaćih sektora, pa se kvazinovac blago povećao u odnosu na kolovoz – kažu u HNB, piše Slobodna Dalmacija.
Prema podacima središnje banke, od 408 milijardi svih depozita u bankama stanovništvo ima 266,5 milijardi kuna pri čemu je su u rujnu na banke donijeli 2,2 milijarde kuna. Više od polovice od ukupne količine novca koju građani imaju u bankama čini 157,9 milijardi kuna deviznih depozita što su godišnjoj razini porasli za 10,4 milijarde kuna.
Depozitnog novca, odnosno novca na transakcijskim računima, na tekućim, žito i a vista računima, građani imaju 89,6 milijardi kuna što je 14,3 milijarde kuna više nego krajem rujna prošle godine dok su se za 1,9 milijardi kuna smanjili štedni i oročeni depoziti na 18,9 milijardi kuna.
Iz Hrvatske udruge banaka kažu da se krajem listopada, u završnoj fazi ulaska u eurozonu, bilježi se s dosad najvećom razinom depozita građana kod banaka od 263,4 milijarde kuna, a od čega je gotovo 60 posto štednje u eurima.
- Stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020. te je u kolovozu rasla po stopi od oko 10 posto i u ovoj će godini vjerojatno postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva prije konverzije kuna u eure. Naime, očekuje se da će većina građana svoju gotovinu do kraja godine položiti na kunske račune u cilju automatizirane konverzije po fiksnom tečaju i bez troškova.
U prilog tome govori podatak da je gotov novac izvan kreditnih institucija u kolovozu ostvario najveći mjesečni pad još od uvođenja kune kao nacionalne valute – poručuju iz Hrvatske udruge banaka i dodaju da su devizni depoziti s 59,4 posto udjela u ukupnoj štednji ostali najvažniji oblik držanja sredstava građana kod banaka, a nakon pristupanja europodručju velika većina depozita bit će u domaćoj valuti – euru.
S rastom novca na štednim i ostalim računima građana raste i financijska imovina. Premda se nama svima čini da imamo manje, a da i to što imamo zbog inflacije ne vrijedi onoliko kao lani i preklani, što se statistike tiče, nama je više nego dobro.
Tako središnja banka navodi da je na kraju drugog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 601 milijardu kuna što je 1,2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, dok je u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla za 38 milijardi kuna.
Najveći doprinos rastu financijske imovine ima rast gotovine i depozita koji čine 49,9 posto ukupne financijske imovine kućanstava ili 300 milijardi kuna, 23 milijarde više nego polovicom prošle godine. Još 164 milijarde kuna građani imaju u osiguranjima i mirovinskim fondovima i ta im se imovina od lipnja prošle godine do istog ovogodišnjeg mjeseca povećala za 8,4 milijarde kuna. Porasle su za 8,6 milijardi kuna i obveze kućanstava povećavši se na 164 milijarde kuna krajem lipnja, a tom rastu uzrok je zaduživanje.
Krediti kućanstvima su porasli za 8,2 milijarde kuna na 154,7 milijardi kuna krajem lipnja ove godine. Iz Hrvatske narodne banke kažu da je rast imovine koji je nadmašio rast obaveza rezultirao rastom financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 437 milijardi kuna ili 0,8 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja.
- Tako je neto vrijednost ovog sektora koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020. godine ponovno porasla nakon smanjenja u prethodnom tromjesečju. Promatra li se dulji vremenski raspon, u razdoblju od godine dana neto vrijednost kućanstava povećala se za 29,1 milijardi kuna – navode u središnjoj banci.