StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoKako je sa zalihama uoči sezone?

Dok nas opskrbljivači uvjeravaju da je sve u redu, dubrovački hotelijeri su na oprezu: Kažu da s dostavom hrane i pića nema problema, ali nikad se ne zna...

Piše Gabrijela Bijelić
21. ožujka 2022. - 07:33

Zbog aktualne ukrajinske krize Španjolska ograničava kupnju suncokretova ulja na tri boce od litre ili jednu od pet litara. Italija u sklopu mjera štednje energenata razmišlja o smanjivanju ili čak gašenju rasvjete na znamenitostima poput rimskog Colosseuma, te snižavanju temperature grijanja ureda i domova. U Hrvatskoj koja 1. travnja očekuje poskupljenje energenata, alarm se upalio viješću da su neke domaće prehrambene kompanije od 11. ožujka počele reducirati isporuku robe kupcima, što bi svakako najviše pogodilo hotelijere, velike naručitelje koji u ozračju neizvjesnosti pripremaju sezonu za Uskrs.

image

U hotelijerstvu na hranu i piće inače otpada najveći postotak nabave, 50 i više posto

Jakov Prkic/Cropix

Nova trgovinska osovina

Predsjednicu HGK županijske komore Dubrovnik Nikolinu Trojić poremećaji u isporuci vitalnih živežnih namirnica ne bi iznenadili.

- Velike prehrambene tvrtke već će u ovom prvom valu zbog ukrajinske krize razmisliti o količini isporuke i pratiti kretanje cijena. Ne bih rekla da je smanjena isporuka udar na hotelijere, nisu oni još krenuli u krupne nabave, svima su velike oči od straha zbog neizvjesne sezone. Zbog svega što se događa, a ovih dana na djelu je globalna polarizacija trgovinskih odnosa gdje više ne važi zakon tržišta, već pojedinačne opskrbe zemalja za vlastitu korist, loše će proći oni koji se na vrijeme ne osiguraju. Pitanje je hoće li kasnije moći popuniti zalihe i koliko će ih sve to koštati – kaže Trojić o izglednoj pojavi protekcionizma u opskrbi i kalkulacijama opskrbljivača radi izbjegavanja utjecaja europskog rata i rastuće inflacije u svijetu:

image

Predsjednica HGK županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić

Cropix

- Dok traje ruska invazija, svjedoci smo nastajanja nove trgovinske osovine, čak i jače od ove predvođene SAD-om koji diktira tempo Zapadu. Brazil, Indija, Pakistan i Kina sad čine novog igrača i pozicioniraju se na globalnoj razini gdje će sasvim sigurno doći o nestašice žitarica i suncokreta. Ukrajina, poznata kao žitnica Europe, sad je zahvaćena ratom pa ne može proizvoditi, a svemu kao 'nulti problem' treba pridodati i divljanje cijene energenata. U ovakvoj konstelaciji snaga, svaka pametna zemlja puni svoje zalihe kako bi što manje ovisila o vanjskim okolnostima. Tko se ne uspije organizirati, mora biti spreman na nestašicu i visoke nabavne cijene – smatra Trojić i dodaje kako je u svemu Ukrajina samo okidač, a ostali događaji, pa i poremećaji opskrbe – domino efekt.

Ne daj Bože scenarij

U nacionalnoj trgovačkoj mreži bi, procjenjuje sugovornica, udarni prehrambeni artikli, ne samo žitarice i meso, već i mlijeko i konzervirana hrana s duljim rokom trajanja s polica dijelom mogli 'preseliti' u robne rezerve za 'ne daj Bože scenarij'. Sastav državnih rezervi varira od godine do godine, pa je tako uoči pandemije u državnim robnim zalihama otprilike polovica artikala otpadala na prehrambene. Najzastupljenija je bila pšenica s udjelom od 18 posto. Kukuruz i junetina bili su zastupljeni svaki po 6 posto, a šećer s 5 posto. Na suhe obroke i mesne konzerve otpadalo je 4 posto ukupnih zaliha dok je svinjetine i ribljih konzervi bilo 2 posto.

Predavač ekonomije na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić kaže da je teško prognozirati trendove nakon prvih dvadesetak dana rata u Ukrajini, no izgledno je da će se na globalnom planu poremetiti trgovina žitaricama:

image

Predavač ekonomije na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić

Cropix

- Nekako mi se čini da sve skupa neće pretjerano utjecati na ponudu koje u zemljama EU ima dovoljno, a tako će vjerojatno i ostati. Nisam pobornik gomilanja zaliha, ali niti ne mislim da je stvaranje kućnih rezervi neka panična reakcija. Tko ima mjesta i uvjeta za pohranu proizvoda duljeg roka trajanja, zašto ne bi kupio kutiju ulja ili par rola toaletnog papira pod pretpostavkom da će ti proizvodi kasnije poskupjeli? - govori Jelčić koji komentira i moguće kalkulacije velikih opskrbljivača oko isporuke namirnica:

- Sve te tvrtke su privatnici sa svojim poslovnim politikama, funkcioniraju za profit pa će se tako i ponašati i u ovoj situaciji oko Ukrajine i inflatornog udara. Procijenit će kad im se najbolje isplati prodati robu, to je jednostavna računica – smatra dubrovački ekonom.

Na vijest da Podravka hotelima privremeno nudi najviše jednu paletu robe, iz Korporativnih komunikacija ovog prehrambenog diva za Dubrovački su poručili kako isporuke u ovom segmentu idu redovito, prema dinamici uobičajenoj za ovaj dio godine.

Hoteli na oprezu

- Jedine isporuke koje smo obustavili su one prema Rusiji i Ukrajini, što je i javno objavljeno – izvijestili su. S dubrovačkim hotelskim kućama provjerili smo jesu li suočene s nekim poremećajima u opskrbi zbog utjecaja rata i inflacije i, ako jesu, kako se s njima nose. Iz hotelske grupacije Valamar Riviera d.d. pomno prate kretanja na tržištu:

image

U hotelijerstvu na hranu i piće inače otpada najveći postotak nabave, 50 i više posto

Vojko Basic/Cropix

- Valamar ima uspostavljen kvalitetan dobavljački lanac koji je u vrlo visokom postotku orijentiran na domaću proizvodnju, odnosno na lokalne dobavljače s kojima smo izuzetno zadovoljni. Udio hrane i pića domaće proizvodnje i lokalnih proizvoda u Valamaru iznosi 75 posto. Ne bilježimo niti očekujemo poremećaje u opskrbi, a svakako ćemo dalje pratiti situaciju i na vrijeme se prilagoditi ukoliko to okolnosti budu zahtijevale – izvijestili su iz Valamara. Oprezni su i u grupaciji Jadranskih luksuznih hotela:

- Pratimo situaciju na tržištu kroz komunikaciju s dobavljačima te smo spremni pravovremeno reagirati kako bi se osigurale dostatne količine robe potrebne za redovno poslovanje – poruka je glasnogovornice JLH Zrinke Marinović.

U hotelijerstvu na hranu i piće inače otpada najveći postotak nabave, 50 i više posto. Ostatak su potrošni materijali poput inventara, voznog parka, tehničko održavanje, oprema isl. Iće i piće je, kažu nam hotelijeri, najzahtjevnije u smislu opskrbe jer ima posebne uvjete skladištenja i čuvanja, rok valjanosti artikala, a važan činitelj je i sezonski karakter, primjerice kod voća i povrća. Planiranje hotelskih potreba je ključno radi pravovremenog dogovora oko količine narudžbe i cijene dobave namirnica, a u njemu osim zaduženih na nabavku sudjeluju i chefovi. Većina hotela provodi godišnje tendere glavnih kategorija hrane za cijelu grupaciju.

Iz Konzuma su u petak poručili da su njihove prodavaonice i skladišta dobro opremljeni robom, osigurane su dovoljne količine svih proizvoda te u ovom trenutku neće ograničavati količinu kupnje

- Konzumove prodavaonice i skladišta dobro su opremljeni te smo za sve kupce i partnere osigurali dovoljne količine svih proizvoda, pa tako i jestivog ulja za normalnu kupnju i potrošnju, izvijestili su uoči vikenda iz najvećeg domaćeg trgovinskog lanca.

Svetan Pejić: Slabo solimo

Poljoprivredni stručnjaci suglasni su da je Hrvatska samodostatna u žitaricama i ničim ne ovisi o oranicama zaraćenih strana. A kako stojimo sa soli, aditivom bez kojeg ne može opstati nijedna nacija, treba li gomilati zalihe? Vlasnik i direktor Solane Ston Svetan Pejić nije nimalo optimističan:

- Hrvatska proizvodi 15 tisuća tona, a troši do 60 tisuća tona samo za prehranu i jednostavno smo upućeni na uvoz. Recimo, Podravka nabavlja austrijsku kamenu sol, a za posipanje cesta uzimamo sol slabije kvalitete iz zemalja Magreba, a troši se od 120 do 250 tona, ovisno o zimi – kaže Pejić, poznat i kao dugogodišnji ugostitelj. Pitamo ga boji li se da će ove godine imati problema s popunom zaliha za svoj stonski restoran Vila Koruna:

- Ni govora. Nikakvih zaliha nismo uzimali, niti ćemo. Možda nešto ulja, ali samo u krajnjem slučaju. Kod nas je sve svježe, 95 posto proizvoda direktno je iz mora, svi znaju za naše bazene sa živom ribom, jastozima i školjkama...- ističe sugovornik koji više od poremećaja u opskrbi namirnicama vjeruje u njihova daljnja poskupljenja.

image

Vlasnik i direktor solane u Stonu Sveto Pejić

Cropix
07. studeni 2024 23:11