Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić optimistično gleda na turističku sezonu koja je pred nama. Rezervacije za ljeto 2023. su krenule te za odmor na našoj strani Jadrana vlada priličan interes.
Gospodine Staničić, 2022. godina nije u brojkama noćenja i dolaska gostiju uspjela nadmašiti rekordnu 2019., ali ukupna zarada, zbog inflacije koja je utjecala na cijene, bila je veća. Ispada da je država u smislu naplate poreza i ukupnog deviznog prometa, od turizma zaradila više nego berićetne i pretpandemijske 2019. godine?
– Realizaciju turističkog prometa u Hrvatskoj pratimo preko sustava eVisitor, koji sadrži promet realiziran u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te smo, gledajući te podatke zajedno, ostvarili 96 posto rezultata iz 2019. godine. Međutim, kada usporedimo rezultate ostvarene samo u komercijalnom segmentu, ostvarili smo čak 99 posto rezultata iz pretpandemijskog razdoblja. Prema dosadašnjim podacima Hrvatske narodne banke, prihodi od turizma će premašiti one iz 2019. godine. Razlozi većih prihoda zasigurno leže u kontinuiranom jačanju kvalitete turističkih proizvoda i usluga. Uostalom, jedan od strateških ciljeva održivog razvoja hrvatskog turizma podrazumijeva da nam rastu prihodi, a da to pritom ne znači i daljnje velike poraste u broju gostiju.
Jesu li nautičari i dalje gosti koji ovdje najviše troše? Dugo smo, što se nautičkog turizma tiče, praktički vodeća nacija; no kako sačuvati tu poziciju u odnosu na konkurenciju, prvenstveno Turke i Grke, koji nas sustižu ulaganjem u gradnju novih i većih marina za megajahte, kakvih na našoj strani Jadrana nedostaje?
– Nautičari su tradicionalno naši najbolji potrošači. Prema dosadašnjim istraživanjima nautičari u prosjeku troše 60 posto više od klasičnih "odmorišnih" turista, a turisti u nautičkom čarteru čak 130 posto više nego klasični "odmorišni" turisti, u prvom redu zbog troškova najma plovila. I da, Hrvatska i dalje ima najveću i najbolju flotu nautičkog čartera u svijetu. Govorimo o biseru hrvatske turističke ponude koji treba znati razvijati, a opet sačuvati od devastacije ono po čemu nas prepoznaju gosti diljem svijeta. Inače, u Rijeci će tvrtka ACI Gitone uložiti u izgradnju marine za megajahte pod nazivom Porto Baroš, a cilj investitora je da bude jedna od najelitnijih na Jadranu. Riječ je o velikoj investiciji izgradnje buduće luke nautičkog turizma koja će pružati usluge veza i smještaja gostiju na plovilima, a na kopnenom obalnom pojasu bit će smješteni ugostiteljski i trgovački sadržaji te usluge parkiranja. Nisam sklon stalnom uspoređivanju s konkurencijom, svaka destinacija nudi svoje turističke proizvode i svaka destinacija ima svoje posebnosti, svoje prednosti i nedostatke. Važno mi je da hrvatski turizam ide u smjeru održivosti i autentičnosti, da zaštitimo svoju resursnu osnovu, ali i da u svoju zemlju privučemo što više gostiju više platežne moći koji cijene kvalitetu.
Ovu turističku sezonu dočekujemo kao članica EU-a koja je dio schengenskoga graničnog sustava, što bi mogao biti dodatan podstrek gostima iz Europske unije da nas posjete, s obzirom na to da uobičajenih gužvi u špici ljeta na graničnim prijelazima s tim državama više neće biti? Hoće li se na sličan način riješiti i gužve na naplatnim kućicama autocesta uvođenjem vinjeta ili digitalne naplate prolaza?
– Apsolutno da. Ovo će nam biti prva godina bez većih gužvi na granicama, ali vjerujem i zadnja godina s većim gužvama na naplatnim kućicama. Kako je rekao i ministar Butković, cilj je da novi sustav naplate cestarina bude spreman s početkom iduće godine kada više neće biti rampi i gužvi, a sve zajedno bi trebalo i dodatno povećati promet na autocestama, posebice u dijelu turističkih putovanja što je za sve nas vrlo važno s obzirom na to da turizam čini oko 20 posto BDP-a naše zemlje.
Jačanje aviolinija
Prešli smo i na euro. To će s jedne strane olakšati poslovanje svim dionicima u turističkom sektoru, a s druge bi gosti koji nam dolaze iz zemalja u kojima je euro službena valuta, mogli shvatiti da i nismo, što se cijena tiče, daleko od onih u bogatijim državama Europe? To bi za njih mogla biti razočaravajuća spoznaja.
– Ovdje se postavlja fundamentalno pitanje, a to je što Hrvatska želi biti na globalnoj turističkoj karti? Naša dosadašnja istraživanja pokazuju kako smo do unazad nekoliko godina uglavnom bili percipirani kao ljetna odmorišna destinacija s naglaskom na obalu te kao destinacija koja je pritom i relativno pristupačna. S takvom percepcijom nema dugoročnog i održivog razvoja turizma, odnosno nećemo imati turizam koji je stabilan i koji na kvalitetan način doprinosi gospodarstvu zemlje, ali i svakodnevnom životu domaćeg stanovništva. Osobno smatram kako ulazak Hrvatske u Schengen te uvođenje eura predstavljaju dvije vrlo važne komponente za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj. Značajno manje gužve na graničnim prijelazima te brži i lakši protok roba i usluga hrvatskom turizmu donose novu dimenziju i još konkurentniju poziciju, posebice na europskom tržištu s kojeg se u Hrvatskoj ostvaruje oko 90 posto ukupnog turističkog prometa.
I službeno je proglašen kraj pandemije koronavirusa. Znači li to automatski povratak turista s dalekih tržišta u Hrvatsku? Gostiju iz Južne Koreje, Australije, SAD-a, Kine...? Pitam to zato jer ste na predstavljanju naše turističke ponude na sajmu u New Yorku, zabilježili priličan interes Amerikanaca za ljetovanje u Hrvatskoj.
– Ponosan sam na tim HTZ-a, ali i ostale suizlagače koji su se predstavili na nedavno održanom sajmu u New Yorku. Pobudili smo veliki interes, a kao šlag na tortu, stigla nam je nagrada organizatora za izvrsnost u nastupu i prezentaciji, odnosno za najkreativniji paviljon. Uspješno smo zadržali, a rekao bih i dodatno učvrstili svoju poziciju na ovom tržištu. Vjerujem u nastavak pozitivnog i uzlaznog trenda, a kako je riječ o dalekom tržištu najviše aktivnosti treba uz promotivne aktivnosti usmjeriti u daljnje jačanje aviolinija i stratešku suradnju s turoperatorima, kako bi naša zemlja bila što dostupnija Amerikancima. Veseli nas podatak kako više od 90 posto američkih putnika planira putovati u idućih šest mjeseci. Razlog optimizmu je i uvrštenje velikog broja novih itinerera po Hrvatskoj u kataloge ključnih turoperatora na temelju strateških marketinških partnerstava, što ne samo da će donijeti nove klijente, već će učvrstiti vidljivost i povjerenje prema Hrvatskoj.
Zanimljiv podatak je i taj da, primjerice, u siječnju ove godine u top deset tržišta s kojih smo ostvarili najbolji turistički rezultat su Južna Koreja i SAD, gosti koje nam je pandemija "oduzela", a koji se polako, ali sigurno, oporavkom, prije svega avioprometa vraćaju u našu zemlju. Dragocjeni su nam gosti, posebno ako znamo da putuju tijekom cijele godine, a najviše u predsezoni i posezoni. Što se, pak, Kine tiče, iako su optimistični, kineski poslovni subjekti su oprezni prema davanju dugoročnih procjena te predviđaju postepeni oporavak iz više razloga, osnovni su cijene letova, viznih režima i dr. Ove godine nećemo ponoviti brojke iz 2019. kad su u pitanju kineski gosti, ali sigurno možemo započeti s postupnim oporavkom te povratkom na pretpandemijske razine.
Mövenpick hotel u Splitu
I dalje bijesni rat u Ukrajini, a na Kosovu politički vrije nakon prosvjeda Srba u Kosovskoj Mitrovici i napada na mladiće srpske nacionalnosti. Koliko ove dvije krize, jedna globalna, a druga regionalna, mogu utjecati na turističku sezonu u Hrvatskoj premda ni s jednom nemamo izravnih veza?
– Da, nažalost i dalje traje okrutni rat u Ukrajini, ali kao što ste naveli ni jedna od spomenutih situacija nije utjecala na tijek turističkih kretanja unutar naše zemlje. Hrvatska je percipirana kao sigurna, lako dostupna i odlično prometno povezana zemlja cestovnim i avioprometom, dobro pripremljena destinacija, zemlja dobrih domaćina u kojoj se gosti osjećaju sigurno i dobrodošlo. Na tome smo gradili komunikacijske promotivne aktivnosti u protekle dvije godine.
Raste li, gospodine Staničić, udio hotelskog smještaja u našoj ukupnoj turističkoj ponudi? Do sada su prednjačili privatni iznajmljivači.
– Trenutno stanje je takvo da u komercijalnom segmentu ukupno brojimo oko 1,2 milijuna osnovnih kreveta, od čega je oko 608 tisuća registrirano u objektima u domaćinstvu, a nešto manje od 180 tisuća u hotelima. Dakle, u ukupnoj strukturi je i dalje najdominantniji privatni smještaj i od toga ne treba bježati, već svi zajedno moramo težiti njegovu daljnjem održivom razvoju i podizanju kvalitete. Međutim, moramo imati i jaču ponudu u hotelskom segmentu jer je riječ o kapacitetima koji goste privlače i u razdobljima izvan glavne sezone, koji su vrlo traženi smještaj kod različitih skupina potrošača, koji omogućavaju održavanje poslovnih skupova i konferencija te koji doprinose imidžu destinacije. U tom smislu i pozdravljam brojne investicije u nove hotelske kapacitete, a posebice pozdravljam dolazak novih i globalno prepoznatljivih brendova, odnosno projekte Hyatt Regency Zadar Maraska u Zadru, Mariott Riva‘s Hotels & Resorts u Ičićima te Mövenpick hotel u Splitu. Ukoliko želimo smanjiti sezonalnost u hrvatskom turizmu moramo jačati hotelski sektor.
I dalje muku mučimo s radnom snagom. Na koji način Vlada, Ministarstvo turizma i sporta, ali i Hrvatska turistička zajednica, pomažu poslodavcima u turističkom sektoru u rješavanju toga gorućeg problema?
– Da, riječ je o otvorenom pitanju s kojim se nažalost muče i mnoge druge zemlje, pa tako i Hrvatska, posebice kada su u pitanju turistička zanimanja i poslovi. Vlada i poslodavci u turizmu kontinuirano rade na optimizaciji niza mjera koje mogu utjecati na poboljšanje uvjeta radnika i pojednostavljenju procedura kod zapošljavanja stranih radnika. Do sada smo uvijek pronašli rješenja i dobro odrađivali turističke sezone, pa vjerujem da će tako biti i ove godine. Domaći bazen radnika je i dalje vrlo kvalitetan iako nije dovoljan za sve potrebe, s obzirom na to da procjene govore o oko 30 tisuća radnika potrebnih samo za rad u turizmu. Nas veseli što su Dani poslova u turizmu, nedavno održani u Zagrebu, okupili oko 60 poslodavaca iz turizma i trgovine te oko tri tisuće posjetitelja zainteresiranih za rad, što sezonski, što dugoročniji.
Koliko naš prosvjetni sustav prepoznaje potrebe tržišta radne snage kad su u pitanju kuhari, skiperi, menadžeri prodaje u nautičkom turizmu, serviseri i mehaničari brodskih motora... Sve su to kadrovi za kojima poslodavci vape i bez kojih ne mogu kvalitetno odraditi sezonu?
– Iz godine u godinu rekao bih sve više. Nestašica kvalitetne radne snage na svim razinama globalni je problem. Kao potpredsjednik ETC-a o ovoj temi često diskutiram sa svojim kolegama iz drugih europskih nacionalnih turističkih organizacija, izmjenjujemo svoja iskustva i dijelimo iste "boljke". Hotelijeri, ugostitelji, hrvatski turistički poslodavci već krajem prošle godine krenuli su u potragu i okupljanje radne snage za ovu godinu. Činjenica je da se naš regionalni "bazen" pomalo ispraznio i da će posezanje za radnom snagom iz prekooceanskih država, poput Filipina, Nepala, Indije, itd. biti naša realnost. Nužno je kontinuirano raditi na stalnom poticanju zaposlenosti domicilnog stanovništva u sektoru turizma. Pronaći kvalitetnog radnika i omogućiti njegovo usavršavanje tema je koja će dominirati i u našoj zemlji u ovoj, ali i u godinama koje dolaze.
Veća potrošnja
Jesu li zaposlenima u turizmu, gledajući generalno, zbog deficitarnih kadrova i galopirajuće inflacije, porasle neto plaće? Stimulira li ih se da rade bolje i više ne samo materijalno već i omogućavanjem korištenja primjerenog broja slobodnih dana u sezoni?
– Prema informacijama s terena značajan broj tvrtki kao odgovor na manjak radne snage i inflaciju posegnuo je za povišicama plaća zaposlenika, odnosno različitim direktnim ili indirektnim modelima poticaja. Daljnje strateško repozicioniranje Hrvatske prema turističkoj ponudi visoke vrijednosti, uz afirmaciju visoko kvalitetnih iskustava namijenjenih turistima spremnim na veću potrošnju, tražit će motivirane, posvećene, profesionalne i kvalitetne kadrove u svim sferama turističkog poslovanja, što onda pretpostavlja i adekvatne plaće i ostala materijalna prava. Mislim da i novi Zakon o radu ide upravo u tom pravcu.
U posljednje vrijeme puno je riječi o pomorskom dobru i novom zakonu koji uređuje odnose u obalnom pojasu. U tom se kontekstu spominju moćni svjetski turistički lanci hotela koji će, kritičari spomenutog zakona kažu, "okupirati najljepše dijelove obale"? To bi značilo da od ograđenih hotelskih resorta ne bi mogli pristupiti plažama i da one ne bi bile javno dobro. Je li moguć taj scenarij?
– Aktualna pojašnjenja nadležnih zakonodavnih tijela sugeriraju kako Hrvatskoj kroz novi Zakon o pomorskom dobru ne prijeti opasnost "privatizacije" plaža, već je intencija da se uvede bolji nadzor i da se na bolji način zaštiti pomorsko dobro. Pritom se pazilo i na javni interes pa se tako stupanj ograničenja opće upotrebe svodi na minimum kako bi plaže zaista bile dostupne svima pod jednakim uvjetima. Dakle, koncesioniranje i određivanje plaža posebne namjene ne bi trebalo dovesti do nikakvih zabrana, niti ograničavanja pristupa plažama od strane građana.