Od Nove godine za Europsku uniju, pa tako i Hrvatsku, Britanci su državljani trećih zemalja i više nemaju pravo na slobodno kretanje, zapošljavanje ili studiranje na teritoriju EU. U Gradu i Županiji koja potpuno ovisi o turizmu, a Britanci su do lani bili najbrojniji gosti stoga je najvažnije pitanje hoće li Britanci i dalje bez formalnosti, putovnica i viza moći dolaziti i ljetovati u Dubrovniku? Ugovor o Brexitu potpisan je netom prije Božića i ulaska te zemlje u još jedan strogi lockdown pa su mnogi detalji ostali nejasni. Građani Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji moraju se prilagoditi novom normalnom, a isto vrijedi i za nas u EU. Obje strane dogovorile su recipročno izuzeće viza, no jasno je kako će promjenu najprije osjetiti turizam i obrazovanje.
Osobna do listopada
Mark Thomas, počasni konzul Ujedinjenog kraljevstva u Dubrovniku kaže kako će se promjena više osjetiti krajem godine jer do listopada Britanci mogu u EU putovati samo s osobnom iskaznicom, kao i mi u Ujedinjeno Kraljevstvo.
- Britanija je sada u potpunom lockdownu pa je turizam tamo u drugom planu, no dobro je da će se sve do listopada ove godine u Veliku Britaniju moći putovati samo s osobnom kartom, a nakon toga trebat će putovnica. Nitko ne spominje uvođenje viza jer to nije u interesu svima upravo zbog turizma - objašnjava Mark Thomas.
- Britanci u EU mogu boraviti najviše 90 dana tijekom 180 dana u godini bez viza i papira, a ako će boraviti dulje, trebaju regulirati status, naročito ako će raditi. Turističke zemlje u EU poput nas trebaju britanske turiste pa nisu bili strogi oko uvjeta, a što će biti kasnije, vidjet ćemo. Najavljeno je da će od 2022. biti novih mjera za goste iz trećih zemalja izvan shengenskog prostora, pa će tada prelazak granica trajati dulje i stvarat će se gužve na cestama, no kako u nas malo Britanaca dolazi autima, ne bi trebalo biti problema – kaže Thomas.
Sporazum EU i UK predviđa da može biti potrebna radna dozvola, ovisno o poslu kojim se čovjek bavi, a europski državljani kojima je u Britaniji ponuđen posao moraju dokazati da znaju engleski.
Promjena političkih odnosa zatekla je u Engleskoj brojne hrvatske studente. Velika Britanija je već od 1. siječnja izašla i iz europskog programa razmjene studenata Erasmus. Europski studenti morat će imati vizu za svaki sveučilišni boravak dulji od šest mjeseci, i morat će ubuduće platiti višu školarinu. U Engleskoj je na studiju desetak studenata iz Dubrovnika koji su morali 'riješiti' studentski status.
Bez Erasmusa i kredita
Jedna od njih je i Rina Bogdanović, koja bi, da nema lockdowna, već bila u Londonu. Ovako studira on line. Majka Tilda Bogdanović potvrđuje kako su zbog Brexita dosta vremena izgubili dok su riješili papire kako bi Rina ipak otputovala na studij u London kad bude moguće zbog koronavirusa. Prema zadnjim informacijama s fakulteta, to neće biti prije konca travnja.
- Rina je kao i svi nakon Brexita, trebala ostvariti rezidencijalni status, a kako je dobivala oprečne informacije koliko dugo je prije Brexita morala boraviti u Britaniji za taj status, zvali smo na sve strane što i kako činiti. Kako je i srednju školu završila u Engleskoj na kraju smo morali poslati putovnicu njihovom ministarstvu zaduženom za Brexit na skeniranje nakon zbog čega oni pokreću proces za dobivanje rezidencijalnog statusa. To smo slali još u studenome, putovnica se vratila nakon tri tjedna, a nakon još četiri tjedana dobili smo email kojim se Rini potvrđuje privremeni rezidencijalni status, odnosno boravište za pet godina radi studija - kaže T. Bogdanović.
I Rinina školarina plaćena je studentskim kreditom vritanske vlade zahvaljujući kojem su tisuće studenata iz Hrvatske, bez obzira na prihode roditelja, imali priliku studirati u Engleskoj.
- Kredit se uplaćuje izravno fakultetu, a kad se završeni student zaposli, dužan je vraćati taj inače vrlo povoljan kredit, ali tek kada njegova stalna primanja dosegnu određeni limit, za hrvatske prilike dosta visok, pa ako ga netko ni ne ostvari ne mora ga niti vraćati. To je vrlo pametna politika britanske vlade jer tamo studira stotine tisuća stranih državljana koji ostvaruju veliku potrošnju – kaže Tilda Bogdanović.
Međutim, te beneficije i krediti od 1. siječnja postaju nedostupni za naše studente, odnosno vrijede još ovu akademsku godinu. Britanska sveučilišta i dalje žele vidjeti europske studente na svojim kampusima, pa su pripremili brojne stipendije za europske studente, dok su neka sveučilišta ostavila dosadašnju cijenu od 9.250 funti za narednu godinu za europske studente pod schemom "EU Transitional Fees".
Mark Thomas kaže kako se radi o znatnoj promjeni u cijeni školarina za građane država EU, donedavno po svemu jednakima kao za Britance.
- Po novom se plaća maksimalna školarina. Primjera radi, znam jednu našu studenticu koja odlazi na master u Englesku i školarina će joj za godinu dana umjesto oko 10 tisuća funti, koliko je bila ranije, sad koštati 18 tisuća funti, pa je razlika zaista velika. Doći do vize nakon Brexita manji je problem jer sve se može riješiti, međutim toliko poskupljenje školarine bit će veliki problem. Tko će sada ići gore studirati kada nema Erasmusa, niti prava, a studiranje je puno skuplje - pita se Thomas?
Prema nedavno iznesenim podacima na britanskim sveučilištima koji se smatraju najkvalitetnijima u svijetu, akademske godine 2018./19. studiralo je 143 tisuća studenata iz EU. Potrošnja stranih studenata u Engleskoj mjeri se u milijardama funti.
.