Sve skuplja elektroenergija i sve veći troškovi za utrošak struje u domaćinstvima poticaj su brojnim sugrađanima za ugradnju solarnih fotonaponskih panela na krovove obiteljskih kuća. Činjenica je da se Sunce kao beskrajni izvor energije skoro potpuno zapostavlja na jugu, dok su građani u unutrašnjosti Hrvatske ekološki i energetski mnogo osvješteniji. Sve je potencirano i posljedicama rata u Ukrajini, a valja podsjetiti kako korištenje elektroenergije iz vlastite elektrane montirane na krovu ili pored kuće smanjuje opterećenje elektrosustava, a građanima će se, ako su utrošili manje energije nego su je proizveli, taj „višak” otkupiti po cijeni umanjenoj za 20 posto u odnosu na cijenu koju plaćaju HEP-u.
Najava Frankovića
Uz to, ove je godine Vlada RH ukinula PDV na cjelokupnu opremu te isporuku i ugradnju solarnih elektrana i kolektora za kućanstva i javni sektor, što je mnoge trgnulo iz letargije i potaknulo na konkretnije razmišljanje o obnovljivim izvorima energije. Dodatni poticaj ugradnji panela za sugrađane je svakako i ovotjedna najava dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića koji je na sjednici Gradskog vijeća najavio kako će gradska uprava od iduće godine ponuditi mogućnosti sufinanciranja montaže fotonaponskih ćelija za obiteljske kuće:- Smanjenje ovisnosti o javnom distributeru omogućava dodatne kapacitete električne energije za druge potrošače. U značajnom dijelu možemo postići energetsku neovisnost, stimulirati ljude da se odluče za takvo nešto- najavio je Franković renesansu obnovljivih izvora energije u Dubrovniku.
O mogućnostima i periodu isplativosti ugradnje fotonaponskih panela Leo Škrpec, stručnjak zagrebačke tvrtke Solarni elektrane Hrvatska ističe:- Isplativost ugradnje solarnih elektrana veća je što su jače elektrane i veća potrošnja struje. Te se elektrane najčešće ugrađuju na obiteljske kuće, gdje vlasnik može raditi što želi, dok je za ugradnju na stambenim zgradama nužno dobiti pisanu suglasnost svih sustanara, a to je gotovo nemoguća misija i predstavlja iznimku. Jednostavna procjena kaže: ako je mjesečna potrošnja struje 300 kuna, tad solarna elektrana treba imati snagu 3 kW. No, solarne elektrane iste snage ne proizvode jednako energije u Zagrebu i Dalmaciji. Tako će zbog mnogo više sunčanih sati 3,5 kW solarna elektrana u Dubrovniku godišnje proizvesti struje kao ona od 4,5 kW u Zagrebu. Kako više nema PDV-a, to je kraći period isplativosti tih elektrana, odnosno kraće je vrijeme povrata uložene investicije tako da to više nije prosječno 7-8 nego 5-6 godina- kaže Škrpec i dodaje:
Brza isplativost ulaganja
Za kućanstva kojima je prosječna mjesečna potrošnja struje 500-1.000 kuna, a tako je većinom na jugu Hrvatske, najisplativija je ugradnja solarne elektrane snage 8,1 kW koja u Dalmaciji potrošnju struje iz distribucijske mreže svodi na nulu. Ako je riječ o 5 kW-elektrani, nužno je 30 „kvadrata” krova za montažu 12 panela (svaki površine 2,2 m²), a trenutačna cijena koja uključuje izradu projekta te nabavku i ugradnju kompletne opreme je 46.962 kune. No, investicija za elektranu snage 8,1 kW iziskuje 40 „kvadrata” krova i montažu 18 panela, a ta je investicija vrijedna 69.775 kuna. To su cijene za montažu na kosom krovu, ali je za ravni krov nužno nešto više konstrukcije i cijena je veća tek par tisuća kuna.
Neslužbeno smo doznali kako će se 15. studenog ponovno otvoriti natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tako da svi koji za prijavu uredno pripreme dokumentaciju i dobiju odobrenje Fonda mogu na razvijenijim područjima očekivati 40 posto povrata investicije u elektrane ili čak do 80 posto povrata ako je riječ o brdsko-planinskim ili područjima od posebne državne skrbi.
Zbog smanjenja troškova, solarne elektrane sve češće ugrađuju i tvrtke. U kontinentalnoj dijelu države su to uglavnom elektrane od 160 kW, primjer za jug je zgrada općine Konavle gdje snaga elektrane iznosi 17,5 kW a na krov općinske zgrade postavljeno je 170 m² fotonaponskih panela:- Vrijednost radova bez PDV-a iznosila je 139.965 kuna, od čega nam je Fond priznao oko 100 tisuća, dok ostatak „pokriva” komunalno poduzeće Čistoća i zelenilo Konavle. Sustav je u uporabi od početka ove godine, a zbog porasta cijene struje potpuno će se isplatiti ne za planiranih osam nego za manje od četiri godine rada- rekao nam je direktor te komunalne tvrtke Pavo Arbulić.