“Zašto bih čitao stare stare članke i komentare ljudi o Covidu i cijepljenju ili druge ludosti o teorijama zavjere,” izjavio je prijatelj kad sam ga prije neki dan upitao koristi li Facebook. Za informaciju, nije baš jako mlad, u kasnim dvadesetim godinama, međutim, izgleda da nitko mlađi od trideset godina više ne koristi Zuckerbergovu izmišljotinu. Granice između društvenih mreža jasno su povučene, podjela je uglavnom generacijska, ali i prema zahtjevima korisnika.
Prošli sam tjedan imao sreću u prekrasno rano jutro u Gradu, sjesti i doručkovati s jednim od vodećih ljudi iz menadžmenta za društvene mreže. I zaista, taj mi je susret otvorio oči. Prošli su dani smiješnih fotografija mačaka i objava “što sam danas ručao”, a isto tako, gotovo je sa slikama s**a i gu***a takozvanih influencera. “To ti je svojevrsna forma prostitucije na društvenim mrežama,” uz osmijeh je dodao londonski stručnjak.
- Ta forma “ugađanja” oku (kako kome) je sasvim passé i izgleda poput gledanja nekog sladunjavog filma iz 70ih, prepunog seksualnih aluzija,” dodao je.
-Osim toga, takav sadržaj dosta je naštetio Instagramu pa je stoga veliki broj korisnika prešao na TikTok aplikaciju,” nastavio je pijuckajući kafu. Imate li ponekad osjećaj da ste prestari za držanje koraka s modernim trendovima? Pitam to jer kad sam prvi put otvorio Tik Tok račun, od siline bljeska i boja u pokretu, učinilo mi se da bi se mogao dobiti epileptični napad.
Kako bilo, ali želim držati oko na Generaciji Z. Kao što je moj prijatelj stručnjak objasnio (vrlo detaljno), svaka generacija ima svoj pogled na svijet (bilo i bit će!). Generacija Z prva je generacija koja je u potpunosti odrastala u digitalnoj eri i koja je jako dobro upoznata s tehnologijom.
Generacija je to koja pojma nema o kazetama, video kazetama ili albumima. Oni su odrastali i odrastaju u Wi Fi zoni. “Ovo je kao nova grana znanosti, znanost o društvenim mrežama,” upitao sam. “Pa da, tako je. Mnogi fakulteti i obrazovne ustanove u svom kurikulumu nude studij o društvenim mrežama,” rekao je.
Vjerujem da Zuckerberg nije ni slutio da će njegova početna ideja o fakultetskom webu (Beta verzija Tindera) i bazi podataka 30 godina kasnije biti predmet studija. “Ako nije indiskretno pitanje, koliko se naplaćuje održavanje društvenih medija za tvrtke,” upitao sam. “Pa, odgovor na to pitanje nije jednostavan jer su tu različiti paketi, međutim, okvirno ti mogu ti reći da je početna cijena paketa oko 2000 funti mjesečno,” stigao je odgovor. Imajući na umu da je tu riječ o relativno maloj tvrtki koja vodi mreže za oko 100 tvrtki, zaključio sam da je riječ o jako dobrom biznisu.
Napunio sam notes s idejama koje sam “pokupio” u tom razgovoru. Ono što se svakako istaklo, dvije su stvari: a) tvrtke jako dobro zarađuju na nama b) prikupljaju podatke o nama. “Kad jednom uđete u to, kao da ste ušli u paukovu mrežu – što se više koprcate, više se zaplićete i ne možete izaći van,” dodao je moj kolega i mirno nastavio s doručkom.
I da, zapravo, samo Generacija X još uvijek koristi Facebook. Rođeni u razdoblju od 1960- ih pa do ranih 80ih generacija je koja je svjedočila društvenim promjenama i tehnološkom napretku te brzom razvoju kompjutora i interneta. Što znači da ta generacija Facebook prati od njegova nastanka.
“Nikad se nećemo uspjeti uhvatiti ukoštac s društvenim mrežama, danas ih je 20 u opticaju, a svakog dana se pojavljuju nove,” zaključio je. Nakon dvosatnog razgovora zamantralo mi se u glavi. Ne mogu se oteti dojmu što sam zapravo sretan jer pamtim vremena prije društvenih mreža, i moram reći, u tim smo se vremenima puno više (i kvalitetnije) družili. “Pitanje koje sebi svakodnevno postavljam je ‘Jesam li napravio najbolje što sam mogao’”? rekao je Mark Zuckerberg. Je li zaista važno biti na društvenim mrežama?