- Najmlađu i odraslu publiku očekuje jedan duhovit i zabavni, vedri vilinski svijet gdje vile kroz niz bajki iz dubrovačkog kraja pokušavaju dječaka koji živi u suvremenom svijetu koji naš suvremenik naučiti nekim životnim vrijednostima provodeći ga baš kroz te bajke, najavila je redateljica otkrivši kako je bilo 'vratiti' se predstavi nakon više do dva mjeseca.
- S obzirom da smo u međuvremenu svi ušli u neke druge procese onda je malo neobično, ali kad sam upalila snimku i pogledala ponovno tekst onda mi se jako brzo sve vratilo s obzirom da smo imali jedan divan proces, pogotovo zahvaljujući glumcima, orkestru, zapravo svi koji su sudjelovali su disali kao jedno tako da, kad čovjek ima takav proces - onda se to pamti. Ambijent donosi neke svoje vrijednosti, taj autentični prostor donosi neku dodanu vrijednost, a s druge strane, Kazalište opet ima neke olakotne okolnosti zbog toga što je tu mir, tišina, rasvjeta funkcionira sigurno bolje i lakše, lakše je te neke stvari postaviti kad nisi ovisan o vanjskim uvjetima koji su uvijek nepredvidivi tako da mislim da sve ima svoj 'pro' i 'contra'. Dubrovnik i jest specifičan u svijetu, ne samo na nacionalnom nivou, baš po toj ambijentalnosti i po specifičnom tretmanu prostora koji donosi predstavi donosi nešto dodano. I jedno i drugo ima svoje prednosti i mane. Nadam se da nećemo smanjiti zaigranost, ali ćemo je možda samo malo suziti u prostoru, pojasnila je redateljica.
Glumci su lako podnijeli povratak u zatvoreni prostor.
- Nije bio toliki problem zato što smo predstavu u principu postavljali ovdje pa smo sve to malo proširili. Pretpostavljam da većina glumaca više voli kad ima veći prostor jer je to ipak omogućuje u mizansceni i interpretaciji neku širinu i lakše je tako igrati, ali mislim da neće biti problem u Kazalištu. Struktura predstave će ostati manje-više ista, ali najveća razlika je odsustvo orkestra. Radimo s matricama odnosno s unaprijed pripremljenim brojevima, a tamo smo imali mogućnost da živi orkestar odgovara glumcima i da su u suigri i orkestar i glumci, ovdje nemamo tu mogućnost, ali onda ipak imamo mogućnost tehničke kontrole tako da se opet nešto gubi, a nešto dobiva. Mislim da je živa glazba na sceni jedan vrijedni element i žao mi je što nemamo tu mogućnost i u Kazalištu da djeca to vide, ali možda opet bude prilike na Igrama., istaknula je redateljica.
Petković je prokomentirala kako na predstavu gleda nakon Igara.
- Čovjek kad ima odmak uvijek vidi što se moglo bolje ili što se moglo drukčije, ali treba sebi priznati, u umjetničkom radu, da si to ti u tom trenutku i u tim mogućnostima. Da, neke sitne korekcije uvijek mogu ići i dobro dođu, ali mislim da nije nužno. Mislim da je 'ok' zadržati ono što se postiglo u nekom trenutku jer naravno, za deset godina niti bih ja napravila takvu predstavu niti bi oni napravili predstavu, ali s druge strane, ta predstava ima kvalitetu neke svoje mladosti, zaigranosti, svježine tako da sam sve u svemu zadovoljna. Pozvala bih svu djecu i odrasle i tinejdžere, mislim da svatko može pronaći nešto za sebe u ovoj predstavi tako da pozivam sve da nam se pridruže u Kazalištu Marina Držića, poručila je Petković na kraju u šali dodavši kako je zmaj iz predstave i dalje strašan.
U komadu glume: Ivana Gulin (Vila 1), Hrvoje Sebastijan (Vila 2), Mirej Stanić (Vila 3), Zdeslav Čotić (Vila 4), Bojan Beribaka (Vila 5), Dario Gverović (Jan) i Dan Vukelić (Dječak).
Skladatelj je Ivan Končić, dramatizaciju teksta i dramaturgiju potpisuju Marin Lisjak i Filip Jurjević, scenografkinja i kostimografkinja je Irena Kraljić, oblikovatelj svjetla Marko Mijatović, suradnik scenografkinje Denis Rubinić, a oblikovateljica oglavlja i dekoracija Ana Mikulić.
- Predstava „Zlatno libro” nastala je prema odabranim bajkama iz dubrovačkog kraja koje su Aleksandra Piteša i Ivica Kipre sakupili i adaptirali u istoimenoj knjizi u izdanju Dubrovačkih muzeja. Ove bajke pripadaju klasičnim primjerima narodnog usmenog stvaralaštva te su bogate fantazmagoričnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u kojima se na različite načine iskušavaju i nagrađuju kvalitete protagonista, prepune su arhetipskih elemenata koji, čitani iz suvremene vizure, otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju. Također, priče obiluju zanimljivim akustičnim slikama i elementima. U dramatizaciji se isprepleću fabule, motivi i likovi iz različitih priča ("Djevojčica iz ružmarina", "Tri brata i zlatna jabuka", "Vilenik") kako bi se na sceni stvorio originalan svijet, zanimljiv i privlačan najmlađoj publici. Predstava je ostvarena uz potporu zaklade Caboga Stiftung, stoji u popratnom tekstu.
Izvedbe su na rasporedu 30. i 31. listopada, 7. i 14. studenog, 18., 19. i 20. prosinca - sve s početkom u 19 sati.