U prostoru Muzeja crvene povijesti otvorena je izložba "Dubrovnik i drugi svjetski rat: Mjesta sjećanja". Na otvorenju su govorili direktor Muzeja Krešimir Glavinić te povjesničar, autor teksta i kustos Ivan Lujo. Obojica su potpisnici koncepcije, a uz Kristinu Mirošević priredili su i likovni postav. Za grafičko oblikovanje zadužena je Kreativna agencija Bonsenjo, prijevod je napravila Katarina Bijelić Beti, lekturu Ivana Obradović, a autor fotografija je Hrvoje Margaretić.
- O četiri godine Drugog svjetskog rata ispričano je i napisano više priča i mitova, prihvaćeno i osporeno dogmi, postavljeno pitanja i dano odgovora nego o bilo koje druge četiri godine hrvatske povijesti. To su godine u kojima je srušen stari, a stvoren novi politički, ekonomski i društveni poredak. Godine koje su slavljene, godine koje su prezirane, godine kojih se društvo rado ili nerado sjećalo. Zajedničko sjećanje na pojedince, skupine i događaje tog vremena bilo je, i danas je vidljivo kroz imena ulica, trgova, cijelih naselja, organizacija i poduzeća. Materijalizirano sjećanje u obliku desetaka tisuća spomen-ploča, skulptura, monumentalne arhitekture ili spomen grobnica prošaralo je čitav jugoslavenski prostor pa tako i prostor grada Dubrovnika.
Teror okupatorskih vlasti, zatvaranja, mučenja i strijeljanja protivnika, diverzantski napadi na infrastrukturu, nestašice hrane, gospodarska kriza, fašistička i saveznička bombardiranja te konačno odmazda nove narodnooslobodilačke vlasti tragična su iskustva Dubrovnika u ovom svjetskom sukobu. Dubrovačka mjesta sjećanja, bivša i sadašnja, vidljiva i nevidljiva, tema su ove izložbe. Na njoj je prikazano 39 mjesta na kojima se nalazilo ili još uvijek nalazi materijalizirano sjećanje na dubrovačko iskustvo najstrašnijeg svjetskog sukoba. Sjećanje na ljude i događaje koji i danas obilježavaju društvo, iako su, kao i mjesta sjećanja na njih, često zaboravljeni.
- Ovom izložbom 80 godina kasnije prisjećamo se tih teških godina i ljudi koji su ih proživjeli. Prisjećamo se onih koji su u tim godinama izgubili svoje živote kao vojnici ili civili. Prisjećamo se mjesta sjećanja koje su građani Dubrovnika odlučiti obilježiti ili zaboraviti zbog ovih ili onih razloga. Izložene fotografije prikazuju njihovo stanje početkom ljeta 2024., dok je arhivski materijal preuzet iz monografije Dubrovnik - Spomenici revolucije iz 1987., autora Iva Dabelića i Miša Đuraša, u izdanju Odjela socijalističke revolucije Dubrovačkog muzeja. Kroz njihov dualitet prisjećamo se da se odnos društva prema prošlim događajima može promijeniti, a trajno sjećanje pretvoriti u tihu zaborav. Konačno, prisjećamo se još jednom riječi najvećeg dubrovačkog komediografa Marina Držića da je svaki rat, a posebno onaj svjetski ‘poguba ljucke naravi‘ - stoji u popratnom tekstu.
Produkcija izložbe je financijski podržana od Ministarstva kulture i medija, Grada Dubrovnika, Turističke zajednica grada Dubrovnika i Hrvatske turističke zajednice.
Izložba ostaje otvorena do 10. studenog, a ulaz je besplatan.