U Kneževom dvoru otvorena izložba o pravoj detektivskoj priči: ispod portreta Marije Ghetaldi-Gondola iz 19. stoljeća otkriven drugi portret

U organizaciji Dubrovačkih muzeja i Hrvatskog restauratorskog zavoda u Kneževom dvoru otvorena je izložba "Pogled kroz Portret Marije Ghetaldi-Gondola". Na izložbi su predstavljeni rezultati konzervatorsko-restauratorskih radova na slici Carmela Reggia "Portret Marije Ghetaldi-Gondola“. Korištenje suvremenih neinvazivnih istraživačkih metoda dovelo je do rijetkog nalaza: otkriveno je postojanje ranijeg portreta ispod bojenog sloja, što je omogućilo kontekstualizaciju ovog djela, kao i upućivanje na pripadnost zaokruženoj cjelini portreta iz Zbirke slikarstva Kulturno-povijesnog muzeja.

Autorica izložbe je viša kustosica Dubrovačkih muzeja Lucija Vuković, a stručni suradnici Ljubo Gamulin, konzervatorica-restauratorica savjetnica Barbara Knežević-Kuzman (voditeljica radova) i voditeljica Restauratorskog odjela Dubrovnik HRZ-a Nađa Lučić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Također, u cijelom procesu su sudjelovali Matea Bačić, Antonio Blašković, Hrvoje Smoljan, Katja Kovačić Karamatić.

- Hrvatski restauratorski zavod odnosno Restauratorski odjel Dubrovnik već više desetljeća surađuje s Dubrovačkim muzejima. Svake godine u programu HRZ-a, što kroz radionicu u Dubrovniku, što kroz druge radionice u Hrvatskoj, u sklopu redovitog programa Zavoda, restauriraju/konzerviraju se umjetnine iz Dubrovačkih muzeja, bilo da je riječ o umjetninama iz Etnografskog, Kulturno-povijesnog, Pomorskog muzeja... Obuhvaćamo predmete od tekstila, papirnatu građu, a najčešće su to slike... Portret Marije Ghetaldi-Gondola nalazi se u stalnom postavu Muzeja, a stanje umjetnine je zahtijevalo provedbu konzervatorsko-restauratorskih radova i neočekivano, prva istraživanja pokazala su da postoji portret ispod portreta. Krenuli smo s našim istraživanjima i radovima, a onda se kroz portret otvorila ova priča. Što se tiče samog procesa, proveden je standardni proces... Naravno, nije bilo govora o tome da bi se išlo u odstranjivanje portreta, ali je stvar u tome da nam ta strukturna istraživanja i metode koje provodimo kod istraživanja omogućavaju pogled dublje u sliku.

- Radili smo laboratorijska istraživanja i gledali smo vrste pigmenata koji su korišteni, te smo utvrdili da postoje dva sloja: postoji donji i gornji sloj natpisa. Dakle, utvrdili smo da su pigmenti koji su korišteni različiti. Gornji sloj su oker pigmenti, a donji sloj natpisa je rađen u napuljsko žutoj tako da je potvrdilo razliku pigmenata. Laboratorijska istraživanja su izvedena u prirodoslovnom laboratoriju Hrvatskog restauratorskog zavoda, a izveo ih je Domagoj Mudronja, istaknula je viša konzervatorica-restauratorica Nađa Lučić.

Vuković je govorila o osobama koje su portretirane. 

- Portret na kojem su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi je portret Marije Ghetaldi-Gondola iz 1812. koji je pripisan naturaliziranom Dubrovčaninu, klasicističkom slikaru Carmelu Reggiju. Sasvim neočekivano, ispod je nađen drugi portret koji je iz nekog drugog razdoblja a što je bilo vidljivo odmah i na rendgenskoj snimci. Međutim, uz portret se nalazi natpis koji nam je omogućio identifikaciju portretirane. Nije bilo jednostavno jer je natpis djelomično sačuvan i nije baš čitljiv na prvu, ali smo uspjeli identificirati da se radi o Francesci ili Frani Gondoli rođenoj Bona. Kad smo nastavili s tim povijesnim i arhivskim istraživanjima, Franu Bona uspjeli smo povezati s još dva portreta u našoj Zbirci slikarstva Kulturno-povijesnog muzeja, s dva muška portreta. Jedan je portret Sigismunda Šiška Gondole koji je suprug od Frane. A, drugi je Frano Augustin Ghetaldi-Gondola, koji je bio suprug od Marije Ghetaldi-Gondola! Ujedno je nećak od Šiška i njegov usvojeni sin! Tako da smo dobili jednu zaokruženu cjelinu portreta, navela je Vuković te nastavila:

- Muški portreti su od istog slikara, austrijskog autora Franza Xavera Spahna pa smo se nadali i očekivali da će i portret od Frane Gondola biti od istog autora, kao što su kasnije pokazali konzervatorsko-restauratorska istraživanja. Frane i Marija nemaju krvnu vezu, ali pripadaju istoj obitelji... Ostaje, zapravo, jedino nerazjašnjeno zbog čega se Marija Ghetaldi-Gondola dala portretirati preko Frane Gondola. To je i dalje otvoreno za interpretaciju. Druga gospođa, kao i muški portreti, naslikani su 1786., vjerojatno u Beču gdje su boravili zbog privatnih a ponajviše poslovnih razloga. Njihovom smrću, sve je naslijedila Marija Ghetaldi-Gondola koja je naslijedila i kuću u Beču, portrete te dalje raspologala s njima. Inače, Šiško Gondola je direktan nasljednik pjesnika Ivana Gundulića, s tim da se sa Šiškom Gondolom i njegovom sestrom gasi ta loza i zbog toga je on i usvojio Frana Augustina Ghetaldija koji je sin od njegove sestre, a uz prezime Ghetaldi, mogao je ondaa početi koristiti i prezime Gondola, objasnila je Vuković.

Gamulin je otkrio kako je proces bio pravo detektivsko istraživanje.

- Kad slike dođu na restauraciju i konzerviranje u Hrvatski restauratorski zavod, prođu fotografsku i drugu dokumentaciju. Zapravo, po meni je to najzanimljviji dio našeg fotografskog posla jer, osim što radimo klasičnu fotografiju, imamo rendgensko, ultravioletno i infracrveno snimanje... To je nešto što se koristi u forenzici... Tako smo, snimajući ovu sliku, došli do tih rendgenskih snimaka gdje se vidjela druga osoba. Ovo se ne događa često, međutim, svaka slika koja dođe kod nas prođe te faze snimanja... Puno puta slikar želi nešto napraviti, popraviti, nešto novo nacrta pa se to onda vidi kroz te snimke... Ponosan sam na ovu cijelu priču, a ovim klasičnim metodama dodali smo fotogrametriju. Dakle, uz pomoć velikog broja fotografija, njih preko 300, uspjeli smo isto tako rekonstruirati nevidljivi lik, pojasnio je Gamulin.

Na otvaranju izložbe koja se u Kneževu dvoru može pogledatu do 31. ožujka 2025., a na otvaranju su govorile Lucija Vuković, pročelnica Službe za odjele izvan Zagreba Hrvatskog restauratorskog zavoda Ivana Svedružić Šeparović, a otvorila ju je ravnateljica Dubrovačkih muzeja, Marija Šiša-Vivek.

Izložba ostaje otvorena u Kneževu dvoru do 31. ožujka.