SRDJANA CVIJETIĆ Kultura i umjetnost su dio koji se u ovakvim situacijama najlakše odreže, ali i uvijek prežive jer se životom i stvaranjem bave

Tamo gdje je prije puno stoljeća bila karantena, danas je rasadnik raznovrsnih kulturnih i drugih sadržaja. Veliki doprinos tome daje i Art radionica Lazareti koja se na svoj način nosi s nimalo jednostavnom situacijom.


 

Sakupljačka akcija i izložba

Više o svemu tome otkriva voditeljica Srdjana Cvijetić.

- Posljednji dan kad smo bili na poslu “uživo” u ARL bio je 15. ožujka. Od tada su nam se ritam i način rada u potpunosti promijenili. Kao,vjerujem i većina ljudi, na početku smo bili poprilično konfuzni. Nismo mogli predvidjeti ili planirati sljedeći korak u smislu kreiranja programa i provođenja aktivnosti. Prešli smo u potpunosti na rad od kuće. Organizirali smo se da netko pođe u ARL svako nekoliko dana, u zadnje vrijeme i svaki dan. Kad gledam s odmakom od malo više od mjesec dana od početka provedbe mjera i zatvaranja javnih prostora i zabrane javnih okupljanja, taj početak mi je ostao u sjećanju kao vrijeme u kojem se apsolutno na ništa drugo osim vijesti nisam mogla koncentrirati, ističe Cvijetić te dodaje:


- Vijesti i šale na Facebooku. No uz to što su ljudi prilagodljiva vrsta, tako je pred nama bilo puno obaveza koje je trebalo obavljati; od administrativnih obaveza vezanih uz projekte koje provodimo do dogovora i planiranja novih aktivnosti i termina s umjetnicima koji su i koji bi trebali realizirati svoje aktivnosti kod nas; tako da smo se vrlo brzo vratili u radni mode. Sudjelovali smo u i nekoliko inicijativa, akcija i istraživanja pokrenutih kako bi se procijenili učinci novonastalih okolnosti na kulturu, umjetničko stvaranje, distribuciju; na organizacije civilnog društva, nezavisni kulturni sektor i predložile mjere ili aktivnosti koje bi odmah, ali i u budućnosti posljedice ublažile. Vrijeme smo “iskoristili” i za pripremu prijedloga jednog EU projekta koji prijavljujemo na poziv Kreativne Europe. Pa odgovor na kako se nosimo sa situacijom - glasi: nosimo se radno.

COVID-19 uveliko je utjecao na itinerar, ali i na vrlo zanimljiv projekt.

- Epidemija je prije svega u ARL poremetila dinamiku aktivnosti ARL i realizaciju aktivnosti projekta “Mjesto zajednice - razvoj društveno-kulturnog centra Lazareti. U prvom tjednu ožujka, a u sklopu navedenog projekta, pokrenuli smo sakupljačku akciju i zajedničku izložbu “Sakupljač Dubrovnik”. Sakupljačka akcija i izložba “Sakupljač Dubrovnik” realiziraju se u sklopu projekta “Mjesto zajednice - razvoj društveno-kulturnog centra u Lazaretima”, a projekt sufinancira Europska unija kroz Europski socijalni fond. ARL je nositelj projekta, a projektni partneri su Udruga Deša - Dubrovnik, Teatar Lero, Dubrovačke ljetne igre i Grad Dubrovnik. Akcija i izložba su zamišljeni na način da pozovemo ljude da nam donose razne predmete koje su sačuvali; od razglednica, plakata, knjiga do raznih memorabilija, igračaka, knjiga… i da nam prilikom donošenja predmeta ispričaju priču o tome predmetu, zašto su ga sačuvali, zašto je poseban, zašto su ga donijeli na izložbu. Predmet i priču donositelj potom smjesti u prostor tj. izloži. Izložba je zamišljena kumulativno tj. da se predmeti i priče istovremeno i sakupljaju i izlažu te da se na taj način u ARL gomilanjem predmeta stvara novi prostor. Mjesto osobnih predmeta, individualnih priča koje u sinergiji i supostavljanju stvaraju novi prizor zajedničkog i kolektivnog. Ta se akcija i izložba prema planu trebala realizirati od ožujka do kraja lipnja 2020., pojašnjava Cvijetić.
 

Vruća kulturna jesen

Međutim, izložba je imala još jedan važan segment.

- Kao dio te izložbe u ARL je za trajanja izložbe trebalo boraviti sedmero umjetnika i raditi nove umjetničke radove povezane s predmetima ili pričama u “Sakupljaču”: Nataša Rajković, Vedrana Klepica, Nives Sertić, Šimun Stankov, Pavlica Bajsić Brazzoduro, Sven Klobučar i Staša Aras. Sven Klobučar i Staša Aras na svojim radovima rade, a ostali su boravci odgođeni. Nataša Rajković, boravila je s nama u ARL taj prvi tjedan ožujka, međutim njezin je boravak morao biti prekinut i vratila se u Zagreb. Njezin je plan bio raditi s ljudima koji su sudjelovali u predstavi koju su ona i Bobo Jelčić na Dubrovačkim ljetnim igrama režirali 2003. “Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje”. Taj nas je rad jako veselio i nadamo se skorom nastavku tog rada. Trebale su se nastaviti večeri ciklusa “Književnost u Lazaretima” gostovanjima: Grug Muse (pjesnikinja koja je boravila u rezidenciji na Mljetu), Senka Marić i Darko Cvijetić. Odgođena je izložba japanske umjetnosti koju smo trebali realizirati s Baštinom d.o.o. u cijelim Lazaretima. Većina se aktivnosti premjestila prema jeseni tako da će vidim jednu vruću kulturnu jesen i zimu 2020., otkriva sugovornica.

I u ARL-u premjestili su se iz realnog u virtualni svijet.

- Dio aktivnosti sakupljačke akcije “Sakupljač Dubronik” realiziramo online, najviše putem naše Facebook stranice kao i stranice same akcije i izložbe Sakupljač Dubrovnik. Više nas je potaknula ideja kreiranja novog sadržaja, od reprodukcije već postojećih materijala, pa smo potaknuli sakupljanje predmeta i priča u albumu “U sakupljača doma”. I dobili smo stvarno lijepe priče i zanimljive predmete. Objavljujemo i dio arhive ARL, prije svega dokumentaciju Festivala Karantena koji se održavao u razdoblju 1997. - 2007. Upravo tehnički rješavamo kako postaviti sva naša izdanja knjiga umjetnika i drugih publikacija online i kako pokrenuti filmski program koji radimo u suradnji s Udrugom Luža i Kinematografima. U planu je i “Književnost u Lazaretima” na neki način snimiti i emitirati online; a da to nije zoom razgovor uživo. Audio radovi i radovi nastali za vrijeme radiofonijskih radionica 2018. emitiraju se na Radio Studentu. Radionica kreativnog pisanja koju vodi Staša Aras održavala se online, a sada slijedi priprema i tisak publikacije tekstova s radionice.

Cvijetić je objasnila pozadinu projekta ”Sakupljač Dubrovnik”.}

- Kada smo pisali taj projektni prijedlog htjeli smo aktivnost koja će uključiti stanovnike kao aktivne sudionike i kao suautore. Svi volimo prčkati po starim stvarima i slušati priče. Tako je nastala ideja o “Sakupljaču Dubrovnik”, kolektivnoj izložbi na kojoj ćemo iz pozicije pojedinačnog sačuvanog predmeta, točnije skupa pojedinačnih sačuvanih predmeta, pokušati ispričati priču o zajedničkom, o onome što želimo sačuvati, o cjelini. Akciju smo pripremali zapravo dugo, najviše nas je brinulo hoće li se ljudi odazvati pozivu da nam povjere svoje priče i predmete. Sama je akcija počela 6. ožujka i u prvom tjednu do 15. ožujka smo skupili tridesetak predmeta. Potom smo se prebacili na online aktivnosti i sad imamo preko pedeset predmeta, a kolekcija stalno raste. Osobno sam pod dojmom kista probušenog gelerom, ali evo čim sam izdvojila neki predmet na pamet mi padaju drugi. Zapravo ne bih izdvajala predmete jer svaki od njih ima ono nešto osobno zbog čega bih rado popričala s osobom koja ga je donijela, veli Cvijetić.

Nije se stalo sa sakupljanjem.

- Čitatelje pozivamo da pogledaju predmete i priče koje su naši sugrađani donijeli i da nam pošalju svoje predmete i priče. Donesite nam neki vaš predmet, ispričajte nam priču, odgovorom na par jednostavnih pitanja. Kad ste već tu bacite oko na predmete i sjećanja naših sugrađana koje smo do sad prikupili za potrebe ove izložbe. Otvoreni smo od ponedjeljka do petka između 12 do 17 sati. Veselimo se novim pričama i predmetima iz vaših uspomena!
 

Nesigurna pozicija

Iz Grada Dubrovnika najavili su rezove u kulturi pa se nameće pitanje koliko će oni utjecati na daljnje aktivnosti ARL-a?

- Koliko smo pročitali sredstva odobrena kroz Javne potrebe u kulturi Grada Dubrovnika za 2020. neće se uopće isplaćivati korisnicima ove godine. Kako funkcioniranje i djelovanje ARL ne ovisi isključivo o financiranju iz tog izvora, naše će se aktivnosti i programi nastaviti čim to bude moguće. Dio će se posljedično i sukladno rezovima naravno smanjiti i prilagoditi. ARL se financira temeljem, na javnim natječajima i javnim pozivima, odobrenih programa i projekata. Mi svake godine ispočetka sastavljamo naš organizacijski proračun, nemamo garantirana sredstva za ni jedan segment djelovanja tako da smo na neki način navikli biti u toj “nesigurnoj poziciji”. Ono što nas brine nije 2020. godina jer smo sredstva za nju unaprijed osigurali, više nas brine što će biti 2021., 2022… Posljedice krize prouzrokovane pandemijom bit će dugoročne i osjećat ćemo ih svi. Kultura i umjetnost su onaj dio koji se u ovakvim situacijama najlakše odreže, ali i uvijek prežive jer se životom i stvaranjem bave, a i same u žive. Točnije ako su žive, preživjet će, poručuje Cvijetić.

Stigla je i reakcija s najviše razine.

- Ministarstvo kulture već u prvom tjednu tzv. lockdowna je poslalo svim svojim korisnicima upute po kojima nam se omogućava produljenje rokova provedbe aktivnosti, prilagodba planova aktivnosti, plaćanje umjetnicima unaprijed i dr. Pratim web stranice Ministarstva i vidim da se na neki način pomaže i samostalnim umjetnicima kroz vladine mjere, najavljuje se stvaranje fonda solidarnosti i sl. Međutim, s druge strane urušila se cijela konstrukcija koja je podržavala program Rijeke za EPK 2020. Brojni pak samostalni umjetnici nisu zadovoljni donesenim mjerama i među kulturnjake se uvukla poprilična strepnja od budućnosti. Mislim da je perspektivu pomoći kulturi potrebno potpuno drugačije postaviti. Kultura je živi organizam, prostor djelovanja gdje je isprepleteno puno čimbenika, na kulturu i umjetnost se ne bi trebalo gledati kao na nekoga kome treba pomoći, kao na nekoga tko je u pasivnoj poziciji, kao na neku rupu u koju se ubacuje pomoć. Već kao na nekoga koga treba aktivno i ravnopravno uključiti, s kime treba raditi tom u procesu podizanja čitavog sustava ispočetka. Stoga moje pitanje, kada bih bila u poziciji sustava ili instance na kojoj se donose odluke, ne bi bilo kako pomoći kulturi, nego kako bolje i više uključiti kulturu, zaključuje Cvijetić.