SLOVENSKI PJESNIK DEJAN KOBAN Sretan sam što sam došao pisati na Mljetu, a pjesma je tek gotova kad je autor pročita pred publikom

Prvi ovogodišnji gost ciklusa "Književnost u Lazaretima" bio je slovenski pjesnik Dejan Koban kojega je, već tradicionalno, u Art radionici Lazareti ugostila voditeljica ciklusa Staša Aras. Koban inače boravi na Mljetu u sklopu programa rezidencijalnog boravka za pisce "Odisejevo utočište". Ovaj pjesnik živi i radi u Ljubljani gdje je montažer na nacionalnoj televiziji, a govorio je o iskustvu samotnog pisanja koji je donijela pandemija rekavši kako mu odgovara samoća. 

Tonci Plazibat/Cropix

U prošlosti je dosta pisao među ljudima, u kafićima, oko njega je vladala buka, a otkako je počeo pisati u samoći i miru, primijetio je kako se promijenila i njegova poezija. Pisati pjesme počeo je 1996. i to jedne noći tijekom punog mjeseca. Mislio je da će kao pjesnik biti "rockstar", a spoznao je da je bio "preromantičan". Njegovo prvo čitanje bilo je ispred 700 ljudi na dan škole koju je pohađao. Ispričao je kako je imao tremu te da je čitao pjesmu u kojoj se spominje ime djevojke koju je potajno volio i koja je bila u publici pa je nervoza time više bila izraženija.

Dodao je kako je alkohol počeo piti prije četiri godine, nije mu bilo problem pisati i u disku ako treba, ali se to promijenilo. Sad kad ide vani ne piše, nego pleše. Pokrenuo je platformu "IGNOR" s prijateljima, a prošlo ljeto, kad su mjere u Sloveniji nakratko bile relaksirane, večeri poezije i glazbe održani su uživo pred publikom, a u sklopu tih večeri ostvario je i brojne suradnje. Pričao je o načinima čitanja poezije u Sloveniji te izjavio kako se iz godine u godinu sve više poezija izvodi kao performans. I sam Koban već deset godina ima bend. Otkrio je kako je u Dubrovniku prvi put ispred publike nakon listopada 2020. Pred dubrovačkom publikom je tako pročitao nekoliko novih pjesama na materinjem jeziku, a Aras je pročitala neke prijevode. 

Tonci Plazibat/Cropix

- Pjesma je gotova kad autor pročita pjesmu, kazao je Koban.   

Gost je naznačio kako biti pjesnik znači biti čitavo vrijeme u toku događanja. Njegova je poezija u 80 posto slučajeva politička, usmjerena je protiv vlasti. I sam sudjeluje na protestima protiv aktualne slovenske vlasti, a na Bledu bi provodio vrijeme u samoći te je tako u tri noći i tri dana napisao zbirku pjesama koja je glas i otpor protiv političke elite, političkog nasilja i konzervativizma. Boraveći na Mljetu, počeo je sam 'graditi otok neke čudne vrijednosti'. Napisao je na Mljetu tridesetak pjesama, a deset namjerava uvrstiti u novu zbirku koju priprema. Iznenadilo ga je zelenilo Mljeta te je sretan što je došao na Mljet koji mu se "utisnuo' u memoriju". Posljednji put prije Mljeta je kao devetogodišnjak bio na otoku, točnije na Krku, ali se tog boravka slabo sjeća. Optužio je aktualnog predsjednika Slovenije da želi uvesti diktaturu, a potvrdio je kako ne želi da Slovenija 'postane' Ukrajina ili Poljska. Kad se govori o državama, uzor su mu Farski otoci jer oni nisu država u pravom smislu riječi. 

Tonci Plazibat/Cropix

Stanje s 'mladom poezijom' u Sloveniji je opisao dosta lošom i to ne zbog autora, nego zbog urednika kojih, prema Kobanovom mišljenju, ima manje i konzervativniji su od hrvatskih urednika. Voli čitati hrvatske mlade pjesnike jer je u njihovim zbirkama prepoznao progresivnu mladu poeziju. Rekao je kako iz godine u godinu postoji sve manje i manje izdavačkih kuća u Sloveniji koji su spremni tiskati pjesničke zbirke jer im se ne isplati. Optužio je urednike tih izdavačkih kuća da ih ne zanima poezija. 

Ustvrdio je kako je sve manje književnih i pjesničkih časopisa. Konstatirao je da ljudi iz kulture ravnodušno gledaju na kulturu, a većinu knjižara bojkotira jer ljudi koji rade u tim knjižarama "nemaju pojma zašto su tamo". Komentirao je kako je sadašnja situacija dobra jer mnogi će nešto napraviti bez državnog novca, a optimističan je da će nastupiti bolja vremena za poeziju u Sloveniji. 

Tonci Plazibat/Cropix

S prijateljima radi na tome da pokrene izdavačku kuću koja će tiskati zbirke poezije jer je to njegov mali otpor, a poručio je da svatko u Sloveniji može stvoriti svoj vlastiti otpor prema vlasti. Dubrovačka publika nije ostala zakinuta za nove radove ovog pjesnika, a u melodijama slovenskog jezika završila je još jedna večer u sklopu ciklusa "Književnost u Lazaretima".