Predstavljajući slikovnicu o znamenitom dubrovačkom graditelju Paskoju Miličeviću, povjesničarka književnosti, znanstvenica i sveučilišna profesorica, Slavica Stojan, osvrnula se na nedavno izglasavanje Zakona o hrvatskom jeziku u Saboru.
- Najprije bih htjela čestitati jedan dan. Naime, htjelo a sam čestitati zbog Zakona o hrvatskom jeziku koji je nedavno potvrđen u Hrvatskom saboru. Jako sam se radovala tome! Jezik predstavlja temeljno obilježje našeg identiteta, a svaki narod ima svoj jezik i identitet. Jezikom se predstavljamo, jezikom čak razotkrivamo kakvi smo. U bajci "Šuma Striborova" Ivane Brlić-Mažuranić imamo lik ‘snahe‘ koja je u jednom trenutku isplazila jezik i tek tad se vidjelo da je to zmijski jezik. Danas nema bajki, ali ima zmija! - navela je Stojan te nastavila:
- Zašto smo dobili Zakon? Govorili smo i prije hrvatskim jezikom, govorili smo i kad je bilo zabranjeno taj jezik nazivati hrvatskim, a zašto nam je trebao Zakon? Trebao nam jer je po prvi put hrvatski jezik institucionaliziran, on postaje službeni jezik dokumenata. Hrvatski jezik je sada dobio zaštitu, kao što na kompjuteru imamo zaštitu da nas netko ne pokrade! Hrvatski jezik dobio je vijeće koje skrbi o budućnosti hrvatskog jezika jer o svakom jeziku, osim kod mrtvih, treba se brinuti da se ne bi rasuo i osiromašio, da nam se ne dogodi da znamo samo jednu riječ: ‘super‘ .‘Super‘ je postalo ovo, ‘super‘ je ono... Ili je ‘cool‘... To je siromaštvo! Izgubili smo glagole, više nitko ne govori: ‘kazati‘, ‘govoriti‘, ‘razgovarati‘, ‘povjeriti se‘, samo kažu ‘pričam‘... Kako možeš ‘pričati‘ jezik? Priča se bajka! I onda se dogodi da na televiziji u najavi onog Andrije Jarka, koji se javio ispred nekog mjesta gdje se dogodilo nešto strašno, kažu: "Evo priče Andrije Jarka..." Ali, to je ‘priča‘ o nekoj grozoti koja se dogodila u suvremenom društvu! - upozorila je Stojan.