Iako početak cijepljenja najavljuje kraj covid-agonije, već sad je jasno kako će 2021. biti izazovima opterećena godina. Vrijedi to i za kulturu, kako u svijetu, tako i u Dubrovniku.
Kazalište Marina Držića i Dubrovački muzeji
Prvi korak napravilo je Kazalište Marina Držića. Ravnatelj Paolo Tišljarić i glasnogovornik Žarko Dragojević na konferenciji za medije najavili su nedavno sedam premijernih naslova.
- Naša prva premijera je "Art", a probe su već započele. Autorica je Yasmina Reza, jedna od najintrigantijih i najpostavljanijih autorica u Europi, redateljica je Jasna Jukić. Ta nas premijera čeka u veljači, a nakon toga "Amfitrion" prema Molièreu, Ivane Vuković i Helene Petković. Ponosan sam što je to koprodukcija s HNK u Šibeniku, zapravo je ove godine tendencija Ministarstva kulture da se kazališta povezuju ovakvim suradnjama, da bi mogli ostvariti bolje programe, a to će nam osigurati više gledatelja i jednu međužupanijsku razmjenu. Nakon toga slijedi "Dan ubojstava u priči o Hamletu". Autorski je to projekt Livije Pandur inspiriran "Hamletom", a baziran na Koltèsovom tekstu. Možete primijetiti da su svi izabrani naslovi osmišljeni za manje ansamble, tako da je ovo adaptacija "Hamleta" za četiri lica. U principu nas je ova kriza prisilila da nekako smanjimo naše tendencije ka velikim i raskošnim predstavama, baš zato u slučaju da se netko razboli, možemo izolirati jedan dio Kazališta i možemo nastaviti naš rad. Mislim da će ovo biti jedan od umjetničkih vrhunaca sezone, izjavio je Tišljarić te dodao:
- Nakon toga je autorski projekt "Južina" Vedrane Klepice i Aleksandra Švabića, dvoje to mladih, interesantnih, progresivnih umjetnika. Mislim da će svakako biti jedno repertoarno iznenađenje za našu publiku. Nakon toga slijedi jedna suradnja na koju sam naročito ponosan: "Nightwriter" autora i redatelja Jana Fabrea koji će s glumicom Senkom Bulić upravo u našem Kazalištu uprizoriti dio svojih dnevnika. Jedna suradnja koja me izrazito veseli, to je koprodukcija s Kazalištem Moruzgva koje uvijek u našem Kazalištu ruši rekorde gledanosti. Dakle, ovaj put radimo koprodukciju, redateljica je Tamara Damjanović prema motivima priče Tanje Mravak, a predstava se zove "Jel' tako Zorane?". Jedan je to provokativni tekst o životu obitelji na hrvatskom jugu. I, za kraj naše kazališne godine tu su "Maškarate ispod kuplja" Iva Vojnovića u mojoj režiji. Nadam se da će publika uživati u našem programu, a trudili smo se zadovoljiti razne ukuse, bit će tu, naravno, puno gostovanja, predstava za djecu i mlade, suradnje s našim amaterima Asterom i Kolarinom i svim plesnim skupinama, sve što smo i do sada radili, najavio je ravnatelj dubrovačkog teatra koji je napomenuo kako su budžeti prepolovljeni pa je tako bilo izuzetno teško složiti program.
U Dubrovačkim muzejima imaju jasne smjernice programa za 2021.
- U sklopu ovogodišnje Noći muzeja 2021., na mrežnim stranicama Dubrovačkih muzeja bit će predstavljena virtualna izložba #karantenadubrovnik2020. Kroz izložbu "Konavle u 19. i 20. stoljeću na fotografijama iz privatnih zbirki" prezentirat će se način života u Konavlima, s posebnim naglaskom na selo Popoviće. Izložba "Biseri južnog mora, Turistička kultura i arhitektura dubrovačke rivijere 20. stoljeća" predstavit će cjelovit pogled na dvadeseto stoljeće dubrovačkog turizma. Ulomci pleterne ornamentike s cvjetnim motivima iz fonda Ranosrednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, bit će prikazani na izložbi "Cvijet u kamenu", koja će biti realizirana u suradnji s Prirodoslovnim muzejom u Dubrovniku. U Kneževu dvoru dubrovačkoj publici bit će predstavljena i izložba Državnog arhiva u Zadru "Napoleonova cesta u Dalmaciji – Doprinos francuske uprave u razvoju cestogradnje u Dalmaciji početkom 19. st". U 2021. je, uz ostalo, planirana i realizacija kataloga zbirke Gravirana keramika, osuvremenjivanje dijela postava Pomorskog muzeja, uključujući nadopunu dječjeg kutka interaktivnim igrama, navode iz Dubrovačkih muzeja.
Dubrovački simfonijski orkestar i Dubrovačke knjižnice
Ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damir Milat otkrio je što njegova ustanova priprema.
- DSO će tijekom prvog dijela godine vježbati i snimati djela sa komornim sastavima. Budući da nemamo adekvatne prostore za održavanje koncerata, povremeno ćemo objavljivati snimke koncerata na televizijama. Svi projekti su u prvom dijelu godine znatno smanjeni, a moguće odvijanje će ovisiti o proračunu, odnosno o turističkoj sezoni. Međunarodni glazbeni festivali, koje organizira DSO, a po čemu je Dubrovnik poznat, će biti na nivou 2020. Nadajući se boljoj turističkoj sezoni, potrebno je napraviti i određene sadržaje, za koje je potrebno osigurati financije, napominje Milat.
Dubrovačke knjižnice će 2. veljače 2021. obilježiti 80 godina od otvaranja.
- To ćemo i svečano obilježavati cijelu godinu, a najprije na samu obljetnicu kada ćemo predstaviti naše novo izdanje dubrovačkog Vergilija, Ilije Crijevića i prijevoda njegova epilija "O Epidauru" uz svečani koncert kvarteta Sorkočević. Osim promicanja čitanja i pismenosti i dalje ćemo nastaviti sve naše kvalitetne programe namijenjene našoj zajednici te ovim putem pozivam naše sugrađane da nam se pridruže uživo ili virtualnim putem, najavila je ravnateljica ustanove Jelena Bogdanović, a u Knjižnicama je za ovu godinu planiran i susret konzervatora-restauratora arhivskog gradiva i knjižnične građe te umjetnina na papiru, ali još nije sigurno hoće li najavljeni sudionici i predavači moći doći i u kojem broju.
Umjetnička galerija Dubrovnik i Dom Marina Držića
Ravnatelj Tonko Smokvina otkrio je kakva je situacija u Umjetničkoj galeriji.
- U 2021. godinu ušli smo s izložbom Mata Celestina Medovića kojom se obilježava stogodišnjica smrti slikara, potom izložbom "Usporavanje", jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i međunarodno afirmiranog umjetnika s berlinskom adresom, Lovra Artukovića te izložbom "Mensura", dubrovačke umjetnice Katarine Alamat Kusijanović. Planirana je izložba "Ovo i ono", jednog od najzanimljivijih hrvatskih kipara mlađe generacije, Denisa Kraškovića kustosice dr. sc. Rozane Vojvoda, kao presjek kroz njegovo kiparsko stvaralaštvo u rasponu od dvadesetak godina, gdje će biti zastupljeni i drugi mediji kojima se umjetnik izražava. Planirana je i izložba renomiranog hrvatskog slikara, Eugena Varzića, kustosa dr. sc. Vinicije Lupisa u kojoj će biti riječ o hiperrealistički naslikanim radovima koji poniru u sferu intimnog, osobnog i svakodnevnog. Što se pak dubrovačkih umjetnika tiče, tu je izložba Ivane Pegan Baće, kustosice Petre Golušić, potom izložba Nikoline Šimunović kojom umjetnica obilježava dvadeset godina izlaganja a čija je kustosica dr. sc. Anite Ruso, kao i izložba "Dubrovački koloristi 1915-1945. iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik", čija je kustosica Andrea Batinić Ivanković. U nakladničkom djelu programa planirana je realizacija tiska monografije Toma Gusića i monografije Dubravke Lošić.
Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić ističe kako će u 2021. godini ustanova, pored velike neizvjesnosti, ostati u komunikaciji s posjetiteljima te težiti iznjedriti kvalitetan kulturni sadržaj.
- U našoj izdavačkoj djelatnosti istaknuo bih treći dio integralnog strip izdanja "Dunda Maroja" ilustratora Dubravka Kastrapelija kao pravi primjer približavanja stripoljupcima, ali i svima onima koji su skloni drugačijim oblicima upijanja klasika te integralni engleski prijevod "Novele od Stanca" u prijevodu Filipa Krenusa, čime se nadovezujemo na englesku inačicu Dunda Maroja kojom smo obilježili 450. obljetnicu komediografove smrti. Radni naslov prijevoda bit će "A Fooled Fool (Or An Antic Played Upon an Ancient Stanac)", kako bi se izvornik što više približio engleskoj publici. Kao i s Dundom Marojem, i ovaj je prijevod namijenjen izvedbi, a ne samo pukoj kataloškoj obradi. U izložbenoj djelatnosti pripremit ćemo izložbu crteža likova iz djela Marina Držića muzejske pedagoginje Doma Marina Držića Jasmine Runje, "Za ugodit zlu bremenu...". Ova izložba u fokus stavlja i manje poznate Držićeve likove. Dom želi pokazati bogatstvo likova u njegovom opusu, a za mnoge se smatra kako je inspiraciju pronalazio u suvremenicima, autentičnim stanovnicima Grada. Izložbom se želi privući široki krug posjetitelja najraznolikijeg starosnog, obrazovnog i interesnog spektra, te im približiti Držićeve likove kroz crteže, ističe Matić.
Također, projektom STAV'MO PAMET NA DRŽIĆA želja je uspostaviti mrežu suradnje između Doma Marina Držića te hrvatskih i svjetskih institucija i pojedinaca koji se bave Marinom Držićem, renesansnom književnošću i kazalištem, a projektom DAR.SA
– Darujmo i sačuvajmo Držića, zainteresirani građani koji posjeduju materijale vezane uz Marina Držića bit će pozvani da donacijom obogate fundus Doma Marina Držića i time pridonesu obogaćivanju i čuvanju spoznaja o životu i djelu najvećeg hrvatskog komediografa, dodaje Matić.
Folklorni ansambl Linđo
Folklorni ansambl Linđo lani je trebao svečano obilježiti 55. rođendan, ali pandemija je poremetila sve planove.
- Linđo će u 2021. godini nastojati odraditi preostale obljetničke programe koje smo zbog pandemije bili prisiljeni odgoditi u 2020. godini, kad smo obilježili 55 godina postojanja. Tu prije svega mislim na svečani koncert svih generacija koji smo planirali u sklopu ovogodišnjeg programa Dubrovačkih ljetnih igara. Išli smo iz opreza u ljetni termin zbog potencijalne neizvjesnosti oko epidemioloških mjera. U tim danima oko koncerta ćemo napraviti i svečanu sjednicu. Također ćemo predstaviti naše notno izdanje "Korizmeni napjevi Dubrovačke biskupije" - zbirka obrada autora Krešimira Magdića negdje u vremenu korizme, a kao novi projekt planiramo izdavanje zbirke obrada "Marijanske pjesme za klape i zborove" istog autora, ističe ravnatelj ustanove Vlaho Kljunak te dodaje:
- Plan je i rad na monografiji Linđa. Sustavno izložena povijest FA Linđo je i znanstvenoj i široj javnosti dosad ostala praktički nepoznata. Nakon više od pedeset godina djelovanja treba pokrenuti i strukturirati sustavnu stručnu obradu povijesti ansambla. Znanstvenom i publicističkom obradom i objavom povijesti ansambla u svim njegovim sastavnicama (glazba, ples, zbirka kostima, diskografija, pregled važnijih nastupa i nagrada, itd), što je primarni cilj projekta, postavljaju se temelji novim znanstvenim spoznajama, kao i budućim komparativnim istraživanjima o povijesti i kontekstu folklornoga plesa na jugu Hrvatske i utjecaju FA Linđo na očuvanje folklora na širem dubrovačkom području, što aktivnostima ovoga projekta (i programa) daje osobitu važnost za grad Dubrovnik, ali i značaj na nacionalnoj razini. Najveći izazov će nam biti povratak u normalni režim rada probi i nastupa, koji nam je zbog situacije onemogućen. Pauza od normalnog ritma rada već je preduga. Sva folklorna i plesna društva dijele istu sudbinu, ali sam siguran da ćemo znati odgovoriti i tom izazovu. Osnovno je da se epidemiološka situacija smiri i da nam se normaliziraju uvjeti za rad, zaključuje Kljunak, a njegova želja možda najbolje objedinjuje želje mnogih dubrovačkih kulturnjaka.
