Voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž u sklopu programa Karnevo 2021. Online je predstavila dubrovačke karnevalske/satirične listove.
- Pod imenom karneval ili poklade podrazumijevamo dio kalendara između Sveta tri kralja i korizme. U Dubrovniku karnevalske svečanosti postoje otkad on postoji kao uređeni grad, a kasnije i Republika. Šalu, smijeh, ludovanje, ismijavanje nalazimo u pjesmama i komedijama dubrovačkih pjesnika i pripovjedača još od 15. i 16 stoljeća. Tako je i Držić otvorio pokladno vrijeme svojim Dundom Marojem ispred Dvora 1551. U našem gradu imamo sreću da je karnevalsko vrijeme zabilježeno u prigodnim listovima koji su izlazili tijekom cijelog 20. stoljeća, kazala je Raguž u uvodu.
Potom se osvrnula na konkretne tiskovine.
- Dubrovačke knjižnice u zbirci Ragusina u Znanstvenoj knjižnici čuvaju vrlo vrijednu zbirku takvih satiričnih listova. Budući da je tri četvrtine njih tiskano u vrijeme sv. Vlaha ili karnevala, najčešće ih nazivamo karnevalski listovi, a pod tim nazivom su okupljeni i našoj digitalnoj platformi ZDUR. Većina ove zbirke odnosi se na razdoblje od 1901. i 1941. Prva dva lista „Brenculja“ i „Prdelj“ izlaze u ljeto 1901., a nakon toga, u pravilu, listovi izlaze krajem siječnja ili početkom veljače, dakle, za sv. Vlaha ili poklade. Izdavači su uvijek koristili duhovite naslove i podnaslove koji su se svake godine mijenjali. Podaci u impresumu, kao i tekstovi u novinama, karakteristični su za dubrovački govor i dubrovački humor te sadrže mnoge podatke o ljudima i prilikama toga vremena. Vrlo često pripadnici različitih političkih opcija ismijavaju jedni druge, pišu se šale o poznatim Dubrovčanima i događajima, a cenzura i zapljena nisu bile strane, istaknula je Raguž te nastavila:
- Tako je, na primjer, list „Crvena jaja“ zbog svoje naslovne fotografije koja bi i dandanas ponegdje izazvala zgražanje bio zaplijenjen odnosno sekvestran pa su izdavači već sljedeći dan objavili sekvestrana „Crvena jaja“s najavom da će drugo izdanje izaći sutradan. Ovaj stariji dio zbirke karnevalskih listova u Znanstvenoj knjižnici ima 83 naslova ili oko stotinu brojeva, a sve smo ih odlučili objaviti na platformi ZDUR jer smatramo da je od velike baštinske vrijednosti i da je treba prezentirati široj javnosti, dodala je.
- Stanovnicima Dubrovnika je zanimljiva kao nezamjenjiv izvor podataka o ljudima i događajima, ali i o dubrovačkom govoru koji se u zadnjih stotinu godina gotovo potpuno izgubio. Na primjer, navest ću nekoliko naslova: „Prndelj“, „Komar“, „Labara“, „Kundurica“, „Utija“, „Kanočo“ i slično. Upravo činjenica da su karnevalski listovi jedina vrsta neknjiževne tiskovine gdje možete naći zapisan autentični, živi dubrovački govor, čine ovu zbirku nezamjenjivom. Mnogi čitatelji će, na njihovu sreću ili možda žalost, nešto pronaći o svojim precima. Da su ovi listovi zanimljivi našim sugrađanima, možemo vidjeti i u dubrovačkim grupama na društvenim mrežama gdje se često dijele isječci iz njih. Zbirka je zanimljiva i široj hrvatskoj javnosti zbog usporedbe sa sličnim satiričnim tiskovinama u različitim regijama, na primjer u Splitu, Samoboru ili Rijeci, koji također imaju poznatu karnevalsku tradiciju. Dakle, do sada spomenuti listovi izlazili su između 1901. i 1941., s prekidom samo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Međutim, i u drugoj polovici 20. stoljeća, na našu veliku radost kao knjižničara i sakupljača, a vjerujem i svih ostalih građana, javili su se novi karnevalski listovi koje izdaju razne karnevalske udruge ili Turistička zajednica. Oni se nastavljaju na tradiciju svojih starijih kolega tako da novine isto imaju šaljivi naziv, satirični osvrt kao uvodnik, zatim dvije do tri stranice šaljivih priloga ili ilustracija, a tu su i reklame i najave gdje i kad se održavaju maškarani bali za odrasle i djecu. Također, u nekim izdanjima imamo i posvete tim starim listovima, pojasnila je Raguž.
Navela je i neke autore i urednike.
- U „Bokunu larda“ iz 1981. imamo pretiske iz više starih karnevalskih novina, a osvrt na njih možemo naći i u „Dubrovačkom karnevalu“ iz 1997. Od naših poznatih sugrađana spomenut ću kao autore i urednike Lukšu Lucianovića, Vedrana Benića, Davora Mojaša ili udrugu „Župski karnevo“, ali, naravno, sudjelovali su i brojni, brojni drugi novinari, književnici, likovni umjetnici i ostali građani. Od tih novijih listova, u zbirci Ragusina imamo oko 15 naslova koji su izlazili u Dubrovniku, Župi, Cavtatu, na Pelješcu i na Lastovu. Napominjem da se svi stari karnevalski listovi do 1941. mogu besplatno pogledati na digitalnoj platformi ZDUR preko mrežne stranice Dubrovačkih knjižnica. A, ovi novi listovi mogu se uživo pogledati u čitaonici Znanstvene knjižnice, kazala je Raguž te je pozvala sve one koji možda doma imaju neke od karnevalskih listova da se slobodno jave Znanstvenoj knjižnici za bilo koji oblik suradnje.