Knjižničarke Paula Raguž i Josipa Vragolov održale su u sklopu Dana europske baštine 2023. predavanje "Zanimljivosti iz zbirki starih i rijetkih knjiga Znanstvene knjižnice nakon digitalizacije kataloga". Okupljenima u Znanstvenoj knjižnici predstavile su digitalizirani katalog tri zbirke koje su 1990. godine registrirane kao kulturno dobro: Collegium Ragusinum, Antiqua i Pozza-Katić.
- Rezultat je to četverogodišnjeg rada na digitalizaciji rukom pisanih kataložnih listića koji opisuju više od 10 tisuća svezaka starih i rijetkih knjiga. Sve donedavno, listići su bili dostupni samo fizički u Knjižnici, a sad ih svi mogu pronaći na internetu na digitalnoj zbirci ZDUR. Osim ovih, u Znanstvenoj knjižnici čuva se još veliki broj starih i rijetkih knjiga i možemo ponosno reći da sad gotovo da i nema nijedna stara knjiga koju ne možemo pronaći negdje na internetu, bilo u katalogu Znanstvene knjižnice, bilo u digitalnoj zbirci ZDUR. Zbirke Collegium Ragusinum, Antiqua i Pozza-Katić su u Knjižnici stigle između 40-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća. Ne zaboravimo da brojni naši korisnici ne žive u Dubrovniku, a sad napokon svi mogu pronaći ono što ih zanima. Radi se o vrlo vrijednoj građi koja se unazad godinu, godinu i pol nije mogla naći putem interneta, objasnila je Raguž, inače voditeljica Znanstvene knjižnice.
Potom je Vragolov otkrila neke zanimljivosti.
- Korisnici će u tražilicu moći upisati ime autora i naslova, čak i razne verzije imena autora što je ustvari jako važno s obzirom na autore koji su pisali pod pseudonimom. Jedino nisu pretražive signature i mjesta izdanja naslova. Kad pronađu traženi naslov, korisnici se mogu obratiti Knjižnici, a mi ćemo im pripremiti građu koja ih zanima. Zanimljivo je kako je 50 posto svih knjiga na talijanskom jeziku iako smo očekivali da će biti na latinskom, 35 posto ih je na latinskom, a čak preko 900 knjiga je na francuskom jeziku, što nam je bio iznenađujući podatak. Međutim, dosta knjiga iz zbirke Pozza-Katić je baš na francuskom jer je očito obitelj bila vična tom jeziku. Dobar dio tih knjiga su dvojezične, susrećemo tako gramatike, rječnike, prijevode... Najzastupljenija je strana književnost i to na stranim jezicima, iza toga je religija, potom povijest i medicina. Zapravo, ima jako puno medicine. Naslovi u tim zbirkama datiraju od 1500. do 1850., a najviše knjiga dolazi iz 18. stoljeća, pojasnila je Vragolov.
Raguž je iznijela dva zanimljiva korisnička zahtjeva koja su riješena upravo zahvaljujući digitalizaciji kataložnih listića.
- Javila nam se korisnica koja je inače sveučilišna profesorica u Puli ali sad radi u Španjolskoj: istraživala je našeg Nikolu Gučetića te je zahvaljujući digitalnom katalogu odabrala 200 naslova koji su joj trebali za istraživanje. Kad je vrlo kratko boravila u Dubrovniku, tri dana, konzultirala je svih tih 300 knjiga i usput je pronašla neke druge zanimljivosti, recimo o osnivaču Isusovačkog kolegija Marinu Gunduliću, našla je njegov potpis ex libris te je i to pretraživala za jedno drugo istraživanje. Drugi primjer je primjer jednog jako simpatičnog gospara iz Austrije koji je tražio baš određenu stranicu iz jedne knjige gdje je bila ilustracija njegova sela. Doma ima tu knjigu, ali baš ta stranica bila je rasparana pa je otkrio da mi imamo istu knjigu. Pitao nas je za tu stranicu s tom slikom. Pronašli smo je, skenirali mu i poslali pa je bio presretan! Inače, četiri je godine tražio tu knjigu, ispričala je Raguž.
Kako ističu knjižničarke, cilj je nastaviti s digitalizacijom. Tako bi sve novine koje čuvaju u fizičkom obliku a izdane su do 1941. do kraja 2024. trebale biti digitalizirane i pretražive. Nastavljaju i s digitalizacijom knjiga, dosta ih je već dostupno na internetu, a one koje nisu, bit će digitalizirane.
Nakon predavanja demonstrirale su na koji način korisnici mogu pretraživati digitalnu zbirku, a digitalizacijski projekt i njegove rezultate knjižničarke su ovog lipnja predstavile na 18. Danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Lovranu.