OTVORENA IZLOŽBA Mara Bratoš dubrovačku publiku objektivom povela "Iza Grada"

Dubrovačka fotografkinja Mara Bratoš otvorila je u Galeriji Otok izložbu fotografija "Iza Grada". Ispred Art radionice Lazareti Srdjana Cvijetić pozdravila je okupljene te je istaknula veliko zadovoljstvo izložbom, ali je naglasila kako je i Galerija Otok obnovljena te će publika moći pogledati novouređeni prostor. 

- Ciklus fotografija Mare Bratoš naslovljen 'Iza Grada', nastao je prošlog ljeta u kamenolomu Dubac, nedaleko od Dubrovnika. Riječ je o jednom od rjeđih Marinih tematskih ekskursa, odnosno o motivima koji odstupaju od onih po kojima identificiramo ovu autoricu – od prizora lica i tijela, bilo nje same ili drugih osoba, prijatelja, znanaca... Gledajući ove fotografije sjećamo se još jednog njezinog tematskog odstupanja, serije 'Lučki gradovi', nastale i izlagane prije desetak godina. (...) I u slučaju ovog novog ciklusa Mara je imala potrebu makar za trenutnim odmakom od ljudskog lika, odnosno od vlastitog portreta i akta koji interpretira sa sve više bespoštednog naturalizma. (...) Tako se odlučila za mjesto izvan odnosno 'iza' Grada, konkretno za oko pet kilometara udaljen kamenolom  u Dupcu. No i taj izbor uvjetovan je potrebom za evokacijom ranijih iskustava. Naime, u kamenolom je odlazila kao mlada djevojka, da bi gledala tamo postavljene predstave Dubrovačkih ljetnih igara. Nadalje, meta-odnos s njezinim Gradom je i u simboličkoj vezi kamena kao materijala od kojeg je ovaj sagrađen, bez obzira što izvor te građe nije bio baš taj, tek stoljeće star kamenolom.

Konačno, razlog njezine odluke da snima ambijent kamenoloma u njegovom je otklonu od pejzaža u kojem se našao, u 'pomaknutoj fotogeničnosti', odnosno plastičnoj zanimljivosti koja omogućuje refleksiju i analizu masa i tekstura, finih tonskih i kolorističkih gradacija sivila, okera, nijansi smeđega, zelenih mrlja škrtog brdskog raslinja te, ispod i iznad, širine nebeskog i morskog plavila.Jer taj krajobraz u kojemu se susreću stvarna (preostala) kamena brda i brda samljevenog kamena djeluje pomalo distopijski, štoviše - ekstraterestrijalno, poput prizora s neke druge planete. Sadržaj izložbe, osim primarno estetskog značaja i aspekta, potencijalan je podsjetnik na temu u širem smislu, mogući poticaj, 'relej' koji će osvježiti diskusiju o stanju stvari 'iza Grada'. Pritom, konkretan će slučaj biti tek jaka paradigma svih onih nemilosrdnih interesnih agresija koje se sa svih strana sručuju na sam Grad kao zamamni izvor profita. Tako ova priredba u svom prirodnom 'rezervatu' kulturnog, galerijskog punkta, lišena pritom tendencioznosti i aktivističkih primisli, možda može poslužiti kao impuls nekog stupnja ljekovite obrambene akcije. Iluzija? Možda, no nadu nije dopušteno napuštati, napisao je Antun Maračić u popratnom tekstu "Prizori iza Grada".

Izložba ostaje otvorena do 4. rujna, a može se pogledati svakog radnog dana od 17 do 21 sat.