U Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku večer posljednjeg petka u siječnju ‘rezervirana‘ je za manifestaciju Noć muzeja. Moto ovogodišnjeg izdanja je: "Muzeji su važni!". Sudjeluju u njoj i dubrovačke ustanove u kulturi – Dubrovački muzeji na svojih šest lokacija, Umjetnička galerija s tri lokacije, Muzej Domovinskog rata, Dom Marina Držića i Prirodoslovni muzej Dubrovnik, ali i Dubrovačka baština te Sveučilište u Dubrovniku. Iako je osamnaesta po redu, prva je ovo Noć muzeja bez maski i drugih epidemioloških mjera, manifestacija se vratila ‘na staro‘. Jedno je sigurno, nakon korone publika se opet vratila u muzeje, gradske ulice pune su ljudi, ustanove su pune posjetitelja, a dominiraju najmlađi. Jednostavno, Dubrovčani su se uželjeli Noći muzeja. Neslužbeno, u nekim ustanovama je već u prvih sat vremena došao daleko veći broj posjetitelja nego lani tako da se u konačnici može očekivati porast u odnosu na 2022. Doprinos dobroj posjećenosti sigurno je i vrijeme bez kiše jer publika daleko podnosi buru nego padaline.
Uz stalne postave, koji će se moći razgledati, organiziraju se i dodatni programi, uključujući i one za djecu. Ulaz u muzeje i svi programi potpuno su besplatni za sve posjetitelje. Počeli su uglavnom od 18 sati i traju do 1 sat u noći, a tome je prilagođen i vozni red Libertasa, čija posljednja autobusna linija s Pila kreće u 1 sat i 30 minuta.
Ova je večer posebna za najmanju dubrovačku kulturnu ustanovu – Dom Marina Držića koji je ponovno otvoren nakon što je 7. siječnja privremeno zatvorio svoja vrata. Razlog tomu je priprema nove stalne izložbe "Držićeve životne pozornice" koja je javnosti predstavljena upravo u Noći muzeja. Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić kazao je kako je cilj nove stalne izložbe Doma Marina Držića svim posjetiteljima, kako onima koji su već upoznati s Držićem, tako i onima koji o njemu ništa ne znaju, kronološki ispriča priču o zanimljivom životu Marina Držića, prezentira sva njegova djela i istakne njegov značaj ne samo u okviru hrvatske, već i svjetske književnosti te dočara razdoblje renesanse u kojem je živio i stvarao.
- Koncepcija nove stalne izložbe "Držićeve životne pozornice" korespondira s vizijom Doma Marina Držića: postati znanstveno istraživački centar za proučavanje lika i djela najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića; postati mjesto svojevrsnog spomenika najvećem hrvatskom komediografu Marinu Držiću te postati mjesto u kojem će se svaki posjetitelj Doma Marina Držića vremenski vratiti u renesansu i osjetiti život tadašnjeg Dubrovnika, naglasio je Matić.
Otvorena je prva povremena izložba "Memento Držić" u sklopu novog izložbenog koncepta. Novo ruho ustanove u skladu je s 21. stoljećem.
Autorski tim nove izložbene koncepcije čine Nikša Matić, Valerija Jurjević, Jasmina Runje te Kristina Mirošević. Izložbu je otvorila dogradonačelnica Jelka Tepšić.
U Noći muzeja na sve artikle iz suvenirnice Doma Marina Držića odobren je popust od 20 posto.
Program u Dubrovačkim muzejima u znaku je 500. obljetnice rođenja Miha Pracata. Najmlađi u Kneževu dvoru imaju priliku uživati u igrokazu za djecu "Miho Pracat" (prema tekstu Luka Paljetka "Tri skoka gušterice"). Izvodi ga dramska družina Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik: Ivan Antun Berk, Luka Božić, Laura Boroje, Petar Kordić, Martina Perić, Matej Vučica, Marko Vuletić, Morana Žuro pod mentorstvom voditeljica: Katice Vidojević, Sandre Rossetti-Bazdan i Marije Matane-Bazdan.
U Pomorskom muzeju također se održavaju radionice za djecu (pod vodstvom kustosa pedagoga Aleksandre Piteše i Bruna Bijađije) tematski vezane za jedinog pučanina kojemu je Dubrovačka Republika podigla spomenik. U Etnografskom muzeju u Rupama je održano kostimirano stručno vodstvo "Miho Pracat – od kruha do ruha", a voditelji su kustosi Ivica Kipre i Branka Hajdić. Uslijedilo je i tematsko vodstvo "Gdje su prsa puna zlata, gdje ubrusci oko vrata…" kustosice Barbare Margaretić te interaktivni pristup s posjetiteljima, prikupljanje i razmjena znanja o tradicijskom dubrovačkom nakitu. Kustos Darko Milošević je u tvrđavi Revelin posjetitelje proveo kroz izložbe "Rano srednjovjekovna skulptura u Dubrovniku" i "Cvijet u kamenu" dok je viši kustos Domagoj Perkić održao stručno vodstvo kroz nedavno otvorenu izložbu "Ilirska kaciga iz Zakotorca".
Dubrovačka baština po prvi put se uključila u manifestaciju pa se u četvrtoj lađi Lazareta održavaju stručna vodstva kroz izložbu "Braća po oružju" koja vodi stručna suradnica za razvoj publike i obrazovne programe u Dubrovačkoj baštini Ivana Marinović.
Posjetitelji u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik zahvaljujući kustosici Jeleni Tamindžiji Donnart i višoj kustosici Rozani Vojvodi imaju priliku bolje se upoznati s likovnim stvaralaštvom velikog dubrovačkog umjetnika Đura Pulitike čija retrospektivna izložba otvorena lani povodom 100. godišnjice slikarevog rođenja krasi zidove ove muzejske ustanove.
Također, u atriju Galerije nastala je Umjetnička GALERIJICA Dubrovnik, novi ‘mali muzej‘ posebno izgrađen za Noć muzeja koji je mjesto stvaranja nove muzejske zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik i to one dječje. Djeca će nakon što prošetaju kroz ‘pravi‘ muzej u svom, ‘malom‘ muzeju, odnosno Umjetničkoj GALERIJICI Dubrovnik uz vodstvo muzejske pedagoginje Ivone Šimunović u svim umjetničkim tehnikama (slikarstvo, kiparstvo (modeliranje), crtanje i suvremena fotografija) prema uzoru na viđena, izraditi umjetnička djela koja će biti izložena baš kao i u ‘pravom‘ muzeju).
U Galeriji Dulčić Masle Pulitika priređeno je stručno vodstvo kroz izložbu "Glazba i pokret" iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik kustosice Jelene Tamindžije Donnart, a tu je i nastup koncert Piana Dua G2 - Marije Grazio i Stefani Grbić. U Atelijeru Pulitika moguće je pogledati dokumentarni film "Nije on kriv, on je slikar" koji je dio istoimene izložbe. Autorica filma je kustosica izložbe, Marijeta Radić, a snimatelj Toni Miletić (LMT studio). Sve publikacije u izdanju Galerije, plakati i suvenirski asortiman s logom UGD prodavaju se s popustom od 20 posto.
U Muzeju Domovinskog rata moguće je pogledati izložbe "Dubrovnik u Domovinskom ratu" i "Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu" te stvarnu i virtualnu izložbu "Dani ponosa – herojska obrana Grada 1991." i "Dani ponosa – oslobođenje dubrovačkog područja 1992.", ali i virtualnu izložbu "Anno domini 1992." autora Varine Jurice Turk i Miša Đuraša.
Za dubrovačke mališe je u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik pripremljena radionica "Otkrit ćemo nešto novo – mali znanstvenici" voditeljica Dubravke Tullio i Ane Čučević. Cilj radionice je popularizirati znanost, predstaviti djeci rad u muzeju te razvijati svijest o odgovornosti muzejske zajednice za prirodne i kulturne procese u društvu.
Odrasli su pak mogli uživati u predavanju "Genetičke metode u istraživanju bioraznolikosti mora u svjetlu klimatskih promjena" doktora znanosti Rade Garića. Predstavljeni su rezultati istraživanja Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, trenutni projekti kao i nove vrste za znanost opisane od strane znanstvenika Instituta u posljednjih desetak godina. A svi posjetitelji mogu razgledati sve aktualne izložbe Muzeja: Domi sum, Početak, Ribe dubrovačkog kraja, Pod pritiskom, Mozaik bioraznolikosti i Anatomija krajobraza.
Sveučilište u Dubrovniku po prvi put se pridružilo obilježavanju manifestacije i to kroz predavanje i izložbu Projekt "Bunker" - Sustavna zaštita najvrjednijih arhivalija Državnog arhiva u Rijeci u Sveučilišnom kampusu. Plod je to suradnje sveučilišnog Odjela za umjetnost i restauraciju i Državnog arhiva u Rijeci. Izložbom i predavanjem Projekt "Bunker" - Sustavna zaštita najvrjednijih arhivalija Državnog arhiva u Rijeci čije su autorice djelatnice Arhiva Iva Gobić Vitolović, Dorijana Malinarić-Macan i Ema Thür, predstavljeni su rezultati višegodišnjeg rada Odjela za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i reprografiju arhivskog gradiva na zaštiti najvrjednijeg gradiva pohranjenog u trezorskom spremištu ustanove. Izložba je postavljena u učionici broj 60, a moći će se pogledati i u subotu 28. siječnja od 8 do 20 sati.
Tradicija čuvanja arhivskog gradiva u javnim uredima u Rijeci seže u 15. stoljeće, a utemeljenjem Kraljevskog državnog arhiva u Rijeci (Reale Archivio di Stato in Fiume) 1926. godine je u Rijeci uspostavljena javna arhivska služba čime ondje započinje sustavan rad na prikupljanju, čuvanju i obradi arhivskog gradiva. U malom prostoru trezora, u svojevrsnom bunkeru, prostoriji sazidanoj unutar postojećeg spremišta, smješteni su statuti gradova i općina, javnobilježničke knjige i spisi, urbari vlastelinstava, povelje i druge isprave pisane na pergameni i papiru, najstarije matične knjige, knjige starih općinskih kancelarija i komisija, gradivo vjerskih ustanova, zbirke pojedinih sakupljača kao i najvažnije gradivo nastalo radom pojedinih obitelji i pojedinaca.
Na izložbi su plakatima predstavljeni konzervatorski i restauratorski radovi provedeni u razdoblju od 2012. do 2022. godine. koji uz zahvate na adaptaciji trezorskog prostora obuhvaćaju fizičko-tehničku zaštitu cjelokupnog trezorskog gradiva te složene konzervatorsko-restauratorske radove na odabranom gradivu trezora kao što su riječke povelje, povelje Augustinskog samostana u Rijeci i bakropisi s portretima papa i vladara. Izložba će biti postavljena u učionici broj 60, a predavanje će biti održano u donjem amfiteatru (nasuprot ulaznih vrata središnje zgrade Kampusa).