Da mu je samom sebi pohvatati misli, možda iz njega ništa više ne bi izlazilo. U toj nemogućoj misiji, izlazi sve ostalo, pa i nova izložba. Pravnik, glazbenik, slikar, ljubitelj druženja, ne zna što bi stavio na prvo mjesto, sve te ličnosti se u njemu više ne svađaju. Pomirenje je nastupilo kad je odlučio da će ‘ovog drugog‘ pokazati ljudima, pa što bude. U ‘Putovanjima‘ je Dubrovčane oduševio, nastavio ‘Ljetom. Ovog ponedjeljka, u Sponzi izlaže Miho Baće i ako vam je još nije bilo do ljeta, što zbog nepodnošljivih vrućina, što zbog manjka samopouzdanja za skinut‘ se na plaži, sad će. Jer njemu je ljeto onaj naveseliji, najopušteniji, po boji najljepši dio godine. Jedino mirita biti prebačeno na platno.
Kupačice bez straha, potpomognute kolutom više kao obaveznim ljetnim rekvizitom nego stvarnom pomoći u plutanju, Mihovo ‘Ljeto‘ zove na još.
-Svima je to ljeto jedino godišnje doba kad je sve ljepše, svi su veseliji, opušteniji, pa tako i meni. Ono kad ti je kroz godinu misao ‘ajme samo da ovaj dan završi‘, ljeti je to, ajme da je još malo, dan nam je kratak, sve nam je malo. Za mene je ljeto ta neka sloboda, sve se nekako može, sve ti pada na pamet, bolji smo ljudi ljeti čini mi se."
Mihovo ‘Ljeto‘ izronilo je na krilima upravo prošlogodišnje izložbe koja je izazvala, priča, nestvaran odjek. Slika sam, jedino su mu važne boje koje ga taj tren opčinjaju, i neko svoje unutarnje putovanje, potraga baš za tom oslobođenošću.
-Zato što sam slobodan sam po sebi, jesam slikar amater, ali ne određuje me to što nemam akademsku titulu. Ne određuju me možda kritičari, niti to što se ‘mora‘, nešto što ja kroz formalno umjetničko obrazovanje nisam učio, baš suprotno. Pomoć ni savjet nikad nisam tražio ni dobio, nisam ni član nikakvih amaterskih asocijacija, samo radim ono što volim, što osjećam da moram. Sve izlazi iz mene i tu je početak i kraj. Umjetnost mora biti lijepa, zanimljiva, stvoriti u čovjeku neki osjećaj, probuditi neko sjećanje, mora te dodirnuti na neki način i sretan sam što to moje slike rade drugima, jer to rade i meni, zbog toga i slikam i zbog toga i radim izložbu." - priča Miho čije su nove slike, za ljubitelje kolorita, prave jadranske, što bi se reklo ajnc - A. I uvijek uz dozu vintagea, kupačice u jednostavnim kostimima koji služe za plivanje, ne za slikavanje i modnu pistu, s kapicama koje čuvaju kose od soli i sunca, skokovi na lastu kakve već stoljeće nismo vidjeli, suživot sa stijenama, kad hodaš stružu te i bole, kad s njih skačeš je neviđeni užitak.
-Ne ‘igram‘ ja tu na nešto posebno, došlo mi je da slikam ljeto i slikao sam ljeto. Nema tu misterije, tu ljetnu atmosferu treba podijeliti. isto kao što mislim da ljudima umjetnost ne mora samo biti strahovito intrigantna, komplicirana, teška, dapače, kao i ljeto i umjetnost mora biti lagana, jasna, jednostavna. I kao i sve, nekome se sviđa, nekome ne, tu ne mogu i neću ništa."- kaže Miho koji za otvorenje sprema i iznenađenje za posjetitelje.
-Baš zato što ne moram robovati ničemu, ne moram ni otvorenju. I tu sam slobodan što me volja, zvati koga me volja, a doći će oni koji su mi važni i opustit ćemo se i zabaviti, malo uživati u ‘Ljetu‘."
Skok u plavetnilo, veselje kupača za koje vam ne trebaju lica, stav ljubiteljice sunčanja koja pokretom govori koliko je prži i strah skakača s vrha najviše stijene, zalazak kojeg gleda obitelj dok odgađa povratak doma, sam taj osjećaj da svaki dan ljeta valja bar deset dana zime, vrijedan je uranjanja u Baćino plavetnilo.
Oslobođenje vam slijedi u Sponzi, u ponedjeljak 14. kolovoza u 21 sat.
