Dubrovačkim mališanima već znane i drage edukativne maskote Dubrovačkih muzeja, Pavle i Đivo glavni su junaci nove pustolovine koja se događa u žitnici Rupe. A nakon vrlo uspješne slikovnice „Pavle i Đivo u vremeplovu Republike“, novo izdanje Dubrovačkih muzeja „Pavle i Đivo u Rupama“ novi je ilustrirani edukativni vodič koji prati stalni postav Etnografskog muzeja. Slikovnicu će predstaviti učenici od petog do sedmog razreda OŠ Marina Getaldića u petak, 27. siječnja, u sklopu programa Noći muzeja.
Vremeplov je ovaj put maskote muzeja izbacio u Rupama, gdje im se, uz stare pomagače - miša Vuka, kučka Ruđera i mačku Cvijetu, pridružuje i sova Bete. Uz to, Đivo obnaša jako važnu državnu funkciju koju mu je povjerila Dubrovačka Republika: jedan je od trojice plemića, nadzornika za žito u državnoj žitnici.
- Je li časno obnašao tu dužnost ili ju je pokušao iskoristiti za osobni probitak, uvjerit ćete se sami– ističe u uvodu slikovnice autorica Aleksandra Piteša Orešković, muzejska pedagoginja Dubrovačkih muzeja i napominje da se danas u „Rupama“ nalazi Etnografski muzej kroz čiju nas zgradu i postav vode Pavle i Đivo:
- Njihove nove pustolovine prepune su starih, već pomalo zaboravljenih, priča o načinu života vaših djedova i pradjedova te svjedoče o nepresušnom bogatstvu našega kraja, koje moramo otrgnuti zaboravu, sačuvati i prenositi na nove naraštaje– pojašnjava autorica malim čitateljima i upozorava da će se „prateći dijalog Pavle i Điva prisjetiti riječi koje smo zaboravili, a dio su naše baštine i tradicije, našega posebnog izričaja: dubrovačkoga i konavoskoga.
Kako bi se priča mogla pratiti, neovisno o dobi i razumijevanju dijalekta, većina je dijaloga prepričana, pojednostavljena i prepoznatljivo obojena, a na kraju je dan i rječnik. U priči o „Rupama“, kroz koju vode Pavle i Đivo, objašnjena je uloga i značaj nekadašnje žitnice Dubrovačke Republike, te su predstavljeni gotovo svi eksponati iz stalnog postava Etnografskog muzeja po glavnim temama. Kroz ratarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, pčelarstvo, ribarstvo je objašnjeno tradicijsko gospodarstvo, a obrađena je i ruralna arhitektura, kao i rukotvorstvo dubrovačkog kraja i to preko narodnih nošnji i nakita.
Uz autoricu Aleksandru Pitešu Orešković, na ovom vrijednom edukativnom izdanju angažirana je ista ekipa kao i na prvoj slikovnici - dr. sc. Ivo Orešković kao autor dijaloga, Robert Kralj kao autor ilustracija, te Marko Giljača koji je zaslužan za grafičko oblikovanje i pripremu. Stručnu redakturu teksta je napravila Liljana Kovačić, lekturu i korekturu konavoskog dijalekta i rječnika Katica Radić, a lekturu i korekturu dubrovačkog dijalekta i rječnika Ivona Michl.