Povodom 27. obljetnice rada, dubrovačka fotografkinja sa zagrebačkom adresom, Mara Bratoš, otvorila je u Umjetničkoj galeriji izložbu "Istina". Izložba obuhvaća izbor portretistike vlastitih aktova nastalih u ciklusima: 'Autoaktovi u šumi' (1995.), 'Autoaktovi' (2005.), 'Autoaktovi 2015' (2015.), 'Ljubav i život žene' (2017.), 'Autoportret s kćeri' (2021.) i 'Pavla i Mara' (2022.). Za koncepciju su zaslužne Mara Bratoš te kustosica izložbe i autorica teksta u katalogu, Petra Golušić.
Okupljene je na početku pozdravio domaćin, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, Tonko Smokvina koji je istaknuo kako izložba okuplja radove iz šest ciklusa te da autorica iskrenošću prema sebi i svijetu kroz svaki kadar postiže moćne kompozicije. Zahvalio je Maru Krili, ali je zahvale uputio i Ministarstvu kulture i medija te Gradu Dubrovniku na financijskoj potpori.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je zadovoljstvo što "Grad Dubrovnik može biti pokrovitelj izložbe naše Mare". Rekao je kako izložba puno toga govori i puno toga otkriva te da je istina jedna jedina. Poželio je autorici u nastavku karijere puno uspjeha i puno kvalitetnog rada.
- Tehnike se izmjenjuju od analognih do digitalnih zapisa. Fotografirano tijelo prikazuje se u cjelini ili u dijelovima, pozira se. Moguće je polako i duboko pratiti transformaciju impostacije ženskog lika bilježenog istančanom estetikom kakvoćom i oštrinom uvida u režiranim scenama. Tjelesnost viđena kroz nasuprot postavljen objektiv ulazak je u univerzum bića koje se predstavlja. Navode se razna bivstvovanja. Percipirajući je subjekt u samoreprezentaciji, on se opisuje unutar majstorski bilježenog svjetla. Induktivnom metodom umjetnica razmatra i zapisuje tijelo koje na više razina preispituje. Estetski fenomeni tijelo i njegovi fragmenti metafizički su krajobraz. Ona fotografira sve ono potisnuto, sakriveno i tajnovito.
Razodijeva život sviješću o istini. Moguće je sagledavati iskonsku nužnost samopreispitivanja, proživljavanja života bez obzira na to koliko je težine ili lakoće pohranjeno u njemu. Od mlade djevojke do žene, majke; prikazuju se razna kretanja bez maske. Iskrenost prema sebi kod Mare Bratoš postaje iskrenost prema drugome. Tijelo je izreka oslobođenog duha - apsolutne slobode u njezinoj beskrajnoj, neograničenoj oslobođenosti. Utjelovljuje se ‘ne-skrivenost’. Tijelo je u radu Mare Bratoš - istina. Ono je refleksija iskonske boli, patnje, opasnosti, egzistencijalne nesigurnosti, odsutnosti, praznine, nagona za samoodržavanjem, iskustva krize, nemira, traume, drame, psihoze, rane svijeta. Metafora je proživljenog sociokulturnog okruženja i civilizacije u kojoj egzistira. Istodobno, akt uprizoruje istinsku slobodu, svjedočanstvo tajanstvenosti, sigurnost, sakralnu prazninu, mir, harmoniju, senzualnost, senzibilnost, platonski Eros, tajno pismo, mistiku, bezgraničnost duha, zapisala je Golušić u popratnom tekstu.
Izložba ostaje otvorena do 4. rujna.