JELENA BOGDANOVIĆ Želimo otvoriti odjel za bebe i za osobe s posebnim potrebama, kao i vlastitu suvenirnicu!

Od travnja ove godine Jelena Bogdanović na čelu je Dubrovačkih knjižnica. Za Dubrovački vjesnik govori o budućim i dosadašnjim aktivnostima, planovima i strategijama, ali i o programskim, budžetskim i prostornim izazovima ove ustanove koja se apsolutno izdvaja po broju kulturnih događanja u 'izvanljetnom' razdoblju.

TREBA NAM ADEKVATNO CENTRALNO SPREMIŠTE

 

Nedavno je započeo Mjesec hrvatske knjige koja tematizira baštinu?

Eksponatom „Misal hrvatski po zakonu rimskog dvora“, 1531. sa izložbe „Blaga Znanstvene knjižnice“ Dubrovačke knjižnice temu glagoljice uvode u Mjesec hrvatske knjige 2018. gdje se na otvaranju mogla vidjeti prva knjiga na vlastitom liturgijskom crkvenoslavenskom jeziku i na vlastitom glagoljskom pismu (hrvatski prvotisak 1483.) modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje koje obiluje ksilografskim polugotskim i glagoljskim inicijalima. Čime se još jednom naglašava iznimna uloga Znanstvene knjižnice Dubrovnik kao čuvara nacionalne kulturne pisane baštine. Obilježavanjem 50. jubileja nastanka Zagrebačke Biblije otvorili smo samu Manifestaciju. Zanimljiva je poveznica nastanka Misala hrvatskoga i Zagrebačke Biblije. Šimun Kožičić Benja i sam u bijegu pred Osmanlijama u vlastitoj kući tiska Misal, tako na sličan način povijest nastanka Zagrebačke Biblije obiluje nevjerojatnim preprekama i samo je čudo kako je uopće nastala. Kao i svake godine program Knjižnice za Mjesec hrvatske knjige je iznimno bogat i raznovrstan i namijenjen svim uzrastima. Iskoristit ću ovu priliku za pohvaliti nas, uz zasluge kolegice Ingrid Pavličević otkupili smo „Suze sina razmetnoga“ I. Gundulića (4. Izdanje) iz 1703. koju je tiskao prvi i najznačaniji tiskar hrvatskih knjiga Bartolomeo (Bartolo) Occhi čiji potomak Carlo Antonio Occhi otvara prvu tiskaru u Dubrovniku 1782. Vrijednost ovoga primjerka je i u tome što se na njemu nalaz i prvi katalog s 23 naslova hrvatskih knjiga koje su se kod njega mogle kupiti. Kolika je vrijednost ovoga primjerka i obogaćivanje fonda Znanstvene knjižnice i hrvatske kulturne pisane baštine poznato je i iz činjenice kako su se izbjegavale tiskati knjige na hrvatskom jeziku jer je potražnja diktirala ponudu, pa su se knjige uglavnom tiskale na stranim jezicima.

Već prije ove funkcije ste bili zaposlenica Knjižnica, no iz perspektive ravnateljice - kakvo ste stanje zatekli?
U prijedlogu moga plana i programa rada za četverogodišnji mandat iznijela sam svoju strategiju rada. Do dvije godine zatečeno stanje ćemo nadograđivati, ali simultano unapređivati i modernizirati koliko nam mogućnosti budu dozvoljavale. Prioriteti se znaju: prvi je...

Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Dubrovačkog vjesnika!