Otvorenjem izložbe "Grad je sveti Vlaho" u predvorju Kazališta Marina Držića otvoreno je i 21. izdanje manifestacije Festa Dubrovnik. Ovo je ujedno i prva ovogodišnja izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika (DULU) nastala u surandji Udruge, Feste te Umjetničke galerije Dubrovnik, Doma Marina Držića i Matice hrvatske iseljenika.
Na izložbi sudjeluju: Andrea Vukoja, Josip Škerlj, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Marijana Hure, Maro Kriste, Marta Baće, Mirica Dubčić, Mišo Baričević, Nino Dubčić, Robert Kralj, Silvija Sikavica i Valter Kožul.
U ime udruge Festa Dubrovnik okupljene su najprije pozdravili Darija Mikulandra Žanetić i Slobodan Nano Vlašić.
- Sve što ove godine u 21. Festi budemo radili, radit ćemo samo u Kazalištu Marina Držića i zahvaljujemo stvarno na divnoj pomoći koju stalno imamo od njih. Vidite ove radove kojim su umjetnici potpuno pogodili ono što je naslov izložbe: „Grad je Sveti Vlaho”. Zahvaljujemo svima vama, Dubrovačkoj udruzi likovnih umjetnika koja će zavazda ostati s nama, dokle god vas to bude interesalo, mi smo 'potpisali bianco'. Kad govorimo o Matici iseljenika i našoj Maji, vrlo često se događalo pa možda to bude i ove godine, da se izložba prenese u Petilovrijence, što je baš lijepo, kazao je Vlašić.
- Prije svega hvala svim umjetnicima koji su ovako inspirativno nacrtali ove godine svetog Vlaha i naš Grad koji je, vjerujem, vječna inspiracija svima. Toliko sam bila sretna kad mi je Valter pokazao katalog prije par dana i zaista vam čestitam na ovoj izložbi koja će biti sjajna i koja će ostati ovdje sljedeća dva tjedna i koju će imati priliku vidjeti svi oni koji budu dolazili na druge programe Feste i svi oni koji uopće budu dolazili u teatar. Dubrovačka udruga likovnih umjetnika će, kao što je Nano rekao, zavazda ostati naš partner, stvarno ste divni, imate jako puno izložbi tijekom godine, puno radite, to se vidi i želim vam još uspjeha u nadolazećim godinama i puno inspiracije za puno tema koje možete naslikati i svojim očima vidjeti. Ovogodišnja Festa ima humanitarni karakter, imamo još od programa "Karaoke show" Kazališne družine Kolarin, Festu od klapa i Gala koncert u petak. Ove godine će dio prihoda ići za Dom maslina, nešto za Crkvu sv. Vlaha i nešto za covid odjel Opće bolnice Dubrovnik. Još uvijek smo u pandemijskim vremenima, nažalost, ograničeni su brojevi ljudi kao što vidite, ali nadamo se da ćemo se dogodine moći vratiti u punom sjaju, što se tiče izlagača i umjetnika te ljudi koji nas mogu doći vidjeti, slušati, gledati, kazala je Mikulandra Žanetić.
Autorica teksta u katalogu izložbe je povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković koja je ujedno i kustosica izložbe.
- Kao što svi znamo, Festa sv. Vlaha tisućljetna je svečanost kojom Dubrovnik, Dubrovčani i Dubrovkinje obilježavaju odnosno odaju počast i poštovanje našem svecu zaštitniku, parcu, svetom Vlahu. Naime, kulturni identitet Grada ne postoji bez svetog Vlaha, utkan je u svaku poru Grada, samim tim ne možemo ni zamisliti Dubrovnik bez svetog Vlaha, kao ni svetog Vlaha bez samog Dubrovnika. Uz pregršt događanja uz Festu sv. Vlaha rekla bih da je i izložba „Grad je Sveti Vlaho” Dubrovačke udruge likovnih umjetnika samo još jedna manifestacija koja je pridonijela obilježavanju Feste i ove godine su oni na svojim platnima iznjedrili lik sv. Vlaha odnosno sve ono što označava sv. Vlaha i naš Grad. U radovima Andree Vukoje, Marijana Fragića i Marijane Hure postoji čvrsta linearna i koloristička komponenta, na njihovim radovima moguće je vidjeti ne samo personalizirane, već i sakralne motive. Radovi Vukoje i Fragića odišu bojama u skladnom kromatskom registru dok je Hure s druge strane, napravila jedno suzdržano likovno promišljanje u suzdržanijem kromatskom registru. Likovi parca koji se tematski nadovezuju na likove Hure, Fragića i Vukoje su radovi Mara Kriste i Silvije Sikavice. Naime, kad pogledamo Kristinu sliku, on jednim energičnim, impulzivnim, snažnim, dinamičnim potezima kista stvara sv. Vlaha na rubu figuracije i apstrakcije i zapravo rabi guste i čiste boje kojima stvara dinamizam vokativne, aluzivne i empatične vrijednosti, objasnila je Batinić Ivanković te dodala:
- Silvija Sikavica u kombiniranoj tehnici i zanimljivim kolažiranjem prikazuje našeg parca, rekla bih da ona odlazi u jednu drugu dimenziju, u dimenziju simbolizma i nadrealizma, a ono što bi svakako istakla jesu pisane intervencije kojima se Sikavica igra i koje pridonose ekspresiji i educiranom jeziku i jednom dvosmislenom simbolizmu. Nešto drukčiji prikaz sv. Vlaha i Feste nailazimo u radovima Nina Dubčića i Luce Đuraš. Njihov sv. Vlaho i njegova prisutnost osjeti se u prikazima svečevih crkvi, za njih je karakteristična ovaj naš dubrovački kolorit, dubrovački koloristički krug koji je na sve naše umjetnike ostavio traga i dandanas. Zaista koriste široku paletu boja i ono što je zanimljivo, u radu Nina Dubčića imamo tu jednu realističku impresiju. Na tom tragu realistične impresije odnosno impresionističke atmosfere imamo prizore dubrovačkih trombunjera autora Roberta Kralja i Mirice Dubčić. Dok su u radu Mirice Dubčić trombunjeri prikazani dosta linearno, plošno, s više oštrih rubova a pozadina je poetična, lirična, koristi se ta pastelna nota boja pa vidimo taj njezin ženski rukopis. S druge strane, kod slike Roberta Kralja, njegovi trumbunjeri rađeni su u toj liričnoj, poetičnoj, sugestivnoj i suptilnoj gestualnosti i zaista jako je dobar odnos svjetla i sjene i tog jednog kromatskog zasićenja i odnosa boja. Istaknula bih da se na toj slici vidi jedna impresionistička atmosfera. Pjesnik i pisac Josip Škerlj ove godine se predstavlja jednom slikom u kojoj se koristi geometrijskim oblicima, kvadratima, romboidima, trokutima i krugovima i upravo tim načinom stvara jednu asocijaciju Grada i to najviše u kontrastiranju crne i bijele te crvene i zelene boje, a sve to zajedno izvodi na jednoj žarkoj, jakoj, efektnoj podlozi tako da vidimo što se na slici zaista nalazi, a to je Grad u parčevoj ruci pa možemo to povezati sa samim nazivom izložbe. Ono što je zajedničko u radovima triju dubrovačkih umjetnika Marte Baće, Valtera Kožula i Miša Baričevića je motiv Minčete kao simbola Grada. U sva tri rada je relevantna ta podloga zato što ona daje poseban efekt kojima umjetnici grade sliku: od žute, crvene, zelene, plave, svjetloplave i zapravo svih nijansi te plave boje, dok u radovima Valtera Kožula i Miša Baričevića možemo vidjeti višeslojnost ikonografskih komponenti koje pridonose efektu slike upravo u toj raskoši boje. Marta Baće stvara simbol Minčete u jednoj nadrealističnoj noti, sve nijanse plave boje kao da nas vode u nebesa i postoji ta suptilna gestualnost, izjavila je Batinić Ivanković zahvalivši organizatorima, ali i umjetnicima.
Predsjednik DULU-a Valter Kožul kazao je kako je postala već tradicija da DULU s Udrugom Festa Dubrovnik i dubrovačkom podružnicom Hrvatske matice iseljenika organizira ovu izložbu.
- Ove godine doduše nešto je manje autora, 13 je autora s 13 radova, a prošle godine je bilo 15 autora, ali opet razmišljamo, dogovaramo se, zajednički surađujemo na stvaranju tih naših izložbi i uvijek nastojimo poći jedan koračić naprijed, svaki put donijeti nešto novo i ovdje možete vidjeti ta naša razmišljanja i o parcu i Festi i o Gradu, kazao je Valter uz riječi zahvale.
Na koncu je voditeljica dubrovačke podružnice Hrvatske matice iseljenika Maja Mozara otvorila izložbu.
- Drago mi je da se svake godine nastavljaju organizacije ovakvih događanja uoči Feste sv. Vlaha, a čast mi je biti i sudionikom ove izložbe zajedno s Udrugom Festa i na tome im na osobit način zahvaljujem. Dobro nam je svima znano koliko su zapravo Hrvati izvan domovine čuvari kulture, tradicije, baštine pa i materinjeg jezika, a naši Dubrovčani i oni koji su iz okolnih mjesta su čuvari Feste sv. Vlaha. Čitat ćemo ove godine u medijima na koliko se mjesta diljem svijeta slavi sv. Vlaho, ali zaista s velikom pažnjom i ponosom. Svjedoci smo toga, a bit ćemo svjedoci i brojnih čestitki koje će za Festu doći u Grad i s pravom mogu reći da Dubrovčani izvan grada, izvan domovine mjere vrijeme od Feste do Feste. Na kraju, hvala svim umjetnicima na ovim divnim radovima, s pažnjom sam ih sve pregledala i mogu reći da napredujete i bit ću jako ponosna ako nakon Kazališta dođu krasiti zidove Matice iseljenika. Naravno, znate da su vam vrata galerijskog prostora Hrvatske matice iseljenika uvijek otvorena pa će mi biti drago družit se s vama, poručila je Mozara.
Izložba ostaje otvorena do 7. veljače