U organizaciji Dubrovačkih knjižnica, a u sklopu programa Ljeto u knjižnici te Godine čitanja, akademik, književnik i pjesnik, Luko Paljetak i gvardijan Franjevačkog samostana sv. Vlaha u Pridvorju i pjesnik, fra Ivan Kramar, čitali su u prizemlju Narodne knjižnice Grad poeziju iz svojih recentnih zbirki pjesama.
Inače, večeri čitanja poezije trajat će do 27. kolovoza, pet dana uzastopce s početkom u 19.30 sati u prizemlju Narodne knjižnice Grad.
Paljetak i Kramar već su uigrani tandem, naime, lani su početkom studenog u sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Saloči od zrcala predstavili svoje zbirke pjesama „Pitomi urlici“ odnosno „Čavli zime“.
Paljetak se za prvu večer odlučio za zbirku „Gorka zora“ koju je predstavio u kolovozu 2018. povodom 75. rođendana. Otkrio je Paljetak kako je došlo do ovog događanja.
- Ideja se nametnula sama od sebe zato što je ova godina, čini mi se u Europi a ne samo u nas, proglašena Godinom čitanja. Očigledno je čitanje postala deficitarna vještina, ljudi jednostavno ne posežu za knjigom, čak bih rekao da postoji neka vrsta 'bijega od knjige' zato što je knjiga dobila gomilu zamjena - preko tableta, interneta, preko drugih načina upoznavanja sa sadržajem nekog djela, ali to je samo surogat. Bez knjige u ruci ili bez knjige pod jastukom ili u krevetu ne može se živjeti na pravi način, ne može se sebe spoznavati pa tako ni svijet oko sebe zbog toga što su knjige umjetnička djela, ali i živa bića, bića riječi, istaknuo je akademik te nastavio:
- Dakle, knjiga je iščezlo biće iz ovog našeg kulturnog prostora, za neko vrijeme. Vjerujem da će se ljudi vratiti knjizi kao što se vraćaju mnogim stvarima za koje su mislili da su zaboravljene, nepotrebne ili prevladane. Ali, knjiga je imperij i kaže se da 'imperij uzvraća udarac'. Knjiga ne uzvraća udarac, nego, jednostavno, svaki put nudi isti sadržaj kao novu stvarnost. To je zanimljivo, ako čitate knjigu kad imate 20 godina, ako je čitate poslije 10 ili 15 godina, vidjet ćete da to je isti sadržaj, ali vi niste isti i da vam taj sadržaj počinje značiti nešto novo i zbog toga je potrebno na velika djela ili glasovita djela svjetske književnost navraćati se više puta. Čitanje ne ide bez nekih drugih osobina, bez ljubavi, recimo. Knjiga je uvijek mogući pratilac, knjigu možeš čitati u vlaku, hodajući cestom, sjedeći na grani, u zatvoru, na WC-u, u avionu… Dobro, 'protivnici knjige' reći će da to mogu činiti i s tabletom, ali nije baš isto jer možda neće biti signala, neće biti možda nekih drugih stvari, a osim toga, u nuždi možeš otkinuti list i obrisati dupe ako ponestane papira, poručio je Paljetak sa šaljivom poantom.
Kramar je čitao pjesme iz zbirke „Kameno more“ koju je dubrovačkoj javnosti predstavio 2019. U Saloči od zrcala u sklopu Mjesec hrvatske knjige. Naveo je fratar kako mu je surađivati s akademikom.
- Znate kad dođete na neko jezero, želite se okupati i imate priliku. Želite uživati u prizorima tog prizora, isto tako imate priliku. Ožednite i želite se napiti kvalitetne vode, opet imate priliku. E, takvo vam je druženje s Lukom Paljetkom. On je erudita, naši su se svjetovi sreli, završio sam teologiju i psihologiju, a obojica osjećamo taj 'pjesnički živac', samo smo kroz poeziju proširili i produbili te naše svjetove. Nas dvojica smo spontani tipovi i ta spontanost je ustvari ona čar koju mi i dajemo. Mogu spomenuti da smo prošle godine sudjelovali na pjesničkoj večeri u Varaždinu gdje je bilo 150 osoba i dva i pol sata ljudi su otvorenih usta slušali poeziju. Poezija živi, ali nažalost, izdavaštvo i sve to na neki način traži brzu zaradu, a poezija to ne trpi, rekao je Kramar te prokomentirao i Godinu čitanja:
- Ja se nadam da će Godina čitanja nešto promijeniti jer ima dobre poezije, nažalost, vrlo često nam se nudi 'američki trash' koji je 'ubio' ljude jer danas kad krenete razgovarati s nekim i kad spomenete neku malo arhaičniju riječ, kaže vam se: „To nikad u životu nisam čuo!“ Kako nisi čuo?! Mater ti to govori! U tom smislu je ovo jako dobra akcija i tko god je zamislio, svaka mu čast. Pored poezije, možete pročitati i neki dobar roman. Nažalost, u kazalištima danas ne možete vidjeti ili vrlo rijetko to možete vidjeti, da se na daskama izvode naši eminentni autori kao Josip Kosor, Ivo Vojnović… Kao da ih se na neki način 'gura' u zapećak. Pitanje je tko danas može igrati više Marina Držića i koliko ga ljudi razumije?! Ovu akciju koju Luko radi, učenje dubrovačkog govora je nešto jako, jako dobro, naveo je Kramar te najavio objavu zajedničke zbirke pjesama s Paljetkom koja će zadržavati 33 Paljetkove, a 33 njegove pjesme, a izlazi i jedna Kramarova zbirka u izdanju zagrebačke Matice hrvatske.
Autori su čitali svoje pjesme, izmjenjivali zbirke pa je svatko čitao pjesmu onoga drugog, a polusatna večer završila je uz zahvale nažalost malobrojnoj publici u nadi da će je tijekom sljedećih večeri biti bar malo brojnija.