U okviru programa Mjesec hrvatske knjige Dubrovačke knjižnice organiziraju otvorenje izložbe ex librisa iz Zbirke Lasić. Vlasnik ove zbirke je Božo Lasić koji je velikodušno ustupio Dubrovačkim knjižnicama materijale i omogućio da javnost po prvi put vidi ovu zbirku. Otvorenje će se upriličiti u četvrtak, 7. studenoga 2024. na trećem katu Znanstvene knjižnice (Cvijete Zuzorić 4) s početkom u 18 sati.
Ex libris u hrvatskom prijevodu glasi iz knjige, između knjiga, a znači upravo iz knjižnice. Pod ex librisom danas podrazumijevamo umjetnički oblikovanu naljepnicu koja nosi ime vlasnika knjige.
Isto tako ex libris ukrašava knjigu. Umjesto pečata ili pak često nečitljivog potpisa vlasnika ex libris govori likovnim govorom ne samo neposredno o vlasniku, nego posredno i o njegovim shvaćanjima, nagnućima, hobijima.
U Hrvatskoj se prvi do sad poznati ex libris javlja u Dalmaciji. To je ex libris iz XV. st. Đura Đurkovića. Jedan je od prvih ex librisa visoke kvalitete Jakova Baničevića, Korčulanina (1466. – 1532). Taj je ex libris načinio za ovoga diplomata u službi cara Maksimilijana 1520. godine sam Albrecht Durer.
Razdoblje procvata ex librisa vezano je za domaće umjetnike knjižne umjetnosti. S početkom stoljeća i kasnije ex librise su radili: M. Sunko, Menci Cl. Crnčić, Mirko Rački, Tomislav Krizman, Ljubo Babić, Milenko Gjurić, i drugi.
U Hrvatskoj postoji više zbirki ex librisa: u okviru grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se dio zbirke Lasozowski, te zbirke A. Kulmera i A.E. Brlića iz Vukovara. Nažalost, zbirka Ivana Bojničića iz XIX.st. prodana je u inozemstvo. Jedan od velikih promicatelja ekslibristike svakako je Božo Biškupić kao i akademik Josip Bratulić. Akademik Bratulić objavio je monografiju „Hrvatski ex libris“ najsveobuhvatnija knjiga o ex librisima kod nas. Knjiga ima 400 stranica u izdanju zagrebačkog nakladnika Ex libris. U knjizi ima više od 400 ilustracija koje pokazuju najznačajnije umjetnike ex libriste, od Ljube Babića, Tomislava Krizmana i Mirka Račkog do suvremenih autora poput Draga Trumbetaša, Zdenke Pozaić i Branka Vujanovića.
Ex libris se transformirao u umjetnost male grafike, ex libris više nije samo oznaka koja će se lijepiti na korice knjige nego se pretvorio i malu grafiku, od bakroreza i bakropisa do suhe igle i akvatinte. U svjetskoj exlibristici točno se zna vrijednost i cijena pojedinih ex librisa. Cijena najviše ovisi o tehnici izrade, ali i autoru. Ex librisi su iznimno cijenjeni. U svijetu se održavaju brojne izložbe ex librisa, kod nas u Rijeci.
Izložba ex librisa iz Zbirke Lasić ostaje otvorena do 19. prosinca 2024.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....