Tema druge tribine u sklopu obilježavanja "Mjeseca hrvatskog jezika" u Dubrovačkim knjižnicama bila je "Jezik i mediji", a gost tribine bio je novinar i urednik na HRT-u Đurica Drobac. Moderatorica večeri bila je sveučilišna nastavnica Katja Bakija koja je naglasila kako su "mediji krojači diskursa", a oni su ujedno oni koji određuju jezik.
Drobac je rekao kako HRT kao javni servis mora biti promotor i glavni zaštitnik hrvatskog jezika u medijima. Voditi računa o naglascima i pravilnom izgovoru skoro je jednako važno kao i sama vijest.
- U poplavi internetskih portala i mobilnih aplikacija teško je znati što je to hrvatski standardni jezik, sve je postalo "slang", skraćenice... To je neki jezik koji nema veze s hrvatskim jezikom, ustvrdio je.
Podcrtao je kako vjerojatno nitko nema bolju jezičnu službu nego HRT jer su primjerice njemu osobno 24 sata na raspolaganju dva lektora i jedan fonetičar. Sam je igrom slučaja došao u novinarstvo 1994., učio kako govoriti, pisati, jasno, razumljivo i brzo prenijeti vijesti, a kad je 1997. stigao u Zagreb učio je i kako pravilno disati. Zanimljivo, njegov profesor hrvatskog jezika u srednjoj školi bio je Antun Česko.
Drobac je rekao kako je razgovornim formama na HRT-u dopušteno koristiti lokalizme i to se njemu samome često događalo. Po njegovom mišljenju, komercijalne televizije govore jezikom gledatelja. Drobac je čak dodao da se tamo čuje nešto što bi se moglo nazvati "ulična spika", a nacionalna televizija kao HRT se mora oduprijeti tome. Dodao je kako se na HRT-u ne smije tako govoriti pa ni razmišljati, HRT prema njegovim riječima mora štiti neke svetosti, jedna od tih svetosti upravo je hrvatski standardni jezik.
- To nije borba za gledatelje jer HRT, neovisno o tome što se pisalo, još uvijek ima veliki utjecaj i gledanost, on je stup zaštite hrvatskog standardnog jezika.
Drobac je objasnio kako fonetičari nemaju "jezičnu Bibliju" pa se, što se tiče naglasaka, nemaju na što pozvati. Glavno je pravilo da naglasak ne smije biti na kraju te silazni naglasak ne smije biti u sredini riječi. Također, naveo je kako se u vrtićima, školama pa ni u fakultetima ne vodi toliko računa i briga o hrvatskom standardnom jeziku, posebno u Saboru.
- Sve nas je manje i manje, a kad izgubimo i jezik za 20, 30 godina ne znam gdje ćemo biti, zapitao se.
Drobac je konstatirao kako novi mediji imaju presudan utjecaj na nove generacije, ali pesimistično gleda na budućnost ukoliko se ne uvede nekakva kontrola i ako se na neki način ne zaštiti hrvatski jezik. Poručio je kako se država u to mora "umiješati" i zakonskim normama. YouTube kanali za njega su još "opasniji" od portala jer se putem raznoraznih videa čuje pravi ulični govor, a takve sadržaje najviše prate mladi. Naveo je kako bi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti mogla dati konkretne prijedloge i ponuditi rješenja kada je u pitanju očuvanje hrvatskog jezika. bLu