StoryEditorOCM
KulturaRAZGOVOR: ZAGREBAČKI ARHITEKT S DUBROVAČKOM ADRESOM O NOMINACIJI ZA NAGRADU "DRAGO GALIĆ", URBANISTIČKOJ SLICI DUBROVNIKA I NOVOM PROJEKTU

DAVOR BUŠNJA Generalni urbanistički plan grada sve više podsjeća na leopardovu kožu

2. travnja 2018. - 23:47

S Ladanjskim sklopom Konštari na Pelješcu, zagrebački arhitekt s dubrovačkom adresom Davor Bušnja bio je nominiran za nagradu ”Drago Galić” Udruženja hrvatskih arhitekata u kategoriji za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u protekloj godini. Nagrada je pripala Bogdanu Budimiru za projekt ”Kuća za dvoje” u Zagrebu. Bušnja, koji u Dubrovniku ima svoj arhitektonski studio n'onA za Dubrovački vjesnik osvrnuo se na svoj projekt, trendove u suvremenoj arhitekturi, arhitektonsku i urbanističku sliku Dubrovnika, ali i na najnoviji projekt vezan uz izvor Omble.

Možete li nešto više reći o projektu za koji ste bili nominirani za nagradu ”Drago Galić”?

Radi se o ruševnom agrarno-stambenom sklopu u malom zaseoku na Pelješcu koji je temeljito rekonstruiran i dograđen. Rekonstrukcijom je ukinuta programska hijerarhija, čime bivši prostor stanovanja i poljoprivredne proizvodnje postaje mjesto za odmor. Osnovna premisa projekta je temeljena na tipološkoj osnovi mediteranskog sklopa koji je ograđen zidom. Visoki zid omeđuje cijelu parcelu, čime se prostor obitavanja i ladanja proširuje iz kuće u vanjski prostor. Osim osnovnih objekata koji su zadržani i rekonstruirani u stambene volumene, sklop je dopunjen strukturama karakterističnim za mediteranski način života: dodani su vanjski komin s blagovanjem na otvorenom ispod odrine, vanjski bazen i vrtni paviljon.

Tko je prepoznao i nominirao Vaš projekt?

Stručni savjet od osam arhitekata. Ove godine uz hrvatske kolege član savjeta je bio Vasa Perović, partner slovenskog projektantskog ureda Bevk-Perović. Godišnja izložba i nagrade za ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata je vrlo bitna u smislu da se u jednogodišnjem ritmu napravi svojevrsna inventura te ocijeni produkcija. Ideja UHA-e je da se postupno ocjena radova i njihovo kategoriziranje te uopće procjena relevantost hrvatske arhitektonske misli i produkcije u europskom i svjetskom okviru, povjeri stranim kolegama. Smatram da je dobro da dio stručnog savjeta čine kolege kojima je hrvatski kontekst kulturološki blizak, međutim koji pak nisu dio naše arhitektonske scene. To pruža svjež i nepristran pogled pri ocjeni radova.

Kakvi Vas projekti osobno privlače?

U principu radimo vrlo različite projekte, različitog mjerila i namjene. Meni je važno da ne štancamo radove, da se ne bavimo masovnom produkcijom i arhitekturom kao banalnim asemblažom građevnog materijala. Svakom se projektu pokušavamo maksimalno posvetiti. Kritička analiza fizičkog i društvenog konteksta je temelj na kojem počiva svaka ideja. Mogu reći da se arhitekturom bavimo na istraživački način i nastojimo u svakom djelu postići barem mali kvalitativni pomak u odnosu na postojeće tipološke ili funkcionalne obrasce. Najveći uspjeh je kad kućom postignemo dobar dijalog s urbanim i/ili neizgrađenim krajolikom i pritom ostvarimo dodanu vrijednost, odnosno kreiramo novi sloj.


Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Dubrovačkog vjesnika!
 

 

 

22. studeni 2024 07:18