Mjesecima je ruski predsjednik Vladimir Putin negirao da će napasti svoje ukrajinske susjede. Mnoge je uspio zavarati, a oči su se svijetu širom otvorile tek kad je 24. veljače i formalno pokrenuo razornu kopnenu, zračnu i pomorsku invaziju na Ukrajinu. O tome zašto se odlučio za tako krupan zalogaj, koji je cijeli svijet ujedinio protiv njega, mnogo je teorija, piše Slobodna Dalmacija.
Putinova opsesija obnovom nekadašnje sovjetske moći mnogim je psihoanalitičarima itekako logična: kao bivši KGB-ovac formatiran u vremenu Hladnog rata, šef Ruske Federacije uglavnom rezonira u mentalnim obrascima usvojenima u mladosti. Svatko tko danas želi razumjeti Vladimira Putina morao bi znati priču o njemu kao agentu KGB-a, a naročito o traumatičnim događajima koje je proživio jedne noći koncem osamdesetih u istočnoj Njemačkoj.
Fred Hoffman, obavještajni stručnjak koji iza sebe ima 30 godina iskustva u vojsci i obavještajnoj zajednici, a služio je kao američki vojni ataše u 28 zemalja uključujući i Afganistan, na Twitteru je napisao svoje viđenje o tome zašto vjeruje da je Ukrajina bila i ostala tako velika prijetnja u očima Vladimira Putina.
Hoffman tako podsjeća kako je 1989. godine, Vladimir Putin bio KGB-ovac u Dresdenu kad je pao Berlinski zid i komunizam se urušio. „Kako je došlo do tog kolapsa? Istočni Nijemci koji su (ilegalno) gledali zapadnonjemačku televiziju vidjeli su da njihovi zapadni susjedi imaju život i životni stil daleko bolji od onoga u istočnoj Njemačkoj. Više slobode. Više prihoda. Više mogućnosti. Bolju kvalitetu života, navodi Hoffman.
Objašnjava kako je Putin potom ubrzo iskusio kolaps istočne Njemačke iz prve ruke.
„Danas je Putinova najgora noćna mora Ukrajina koja održava slobodne i poštene izbore, ima slobodne medije, ljudska prava, slobodu govora i vjere. Ukrajina, susjed Rusije, već ima viši životni standard od Rusije. Ukrajina još nije dosegla svoj potencijal, ali za razliku od Rusije, oni su već napravili značajne korake u tom smjeru (usporedite odgovarajuće putanje Sjeverne i Južne Koreje od 1970., ako želite vidjeti povijesni presedan).
Uspješna Ukrajina jednostavno je tempirana bomba za autokratskog revanšističkog cara u Kremlju, jasno i jednostavno. Dakle, moglo bi se reći da je Ukrajina doista bila egzistencijalna prijetnja Putinovom kleptokratskom režimu. Ali ne iz apsurdnih razloga koje je Kremlj naveo, poručio je Hoffman.
Kad je dospio u DDR 1985., Putin je imao 33 godine. U Dresdenu su mu rođene dvije kćeri i većinu svoga vremena tamo je uglavnom proveo razmjerno ugodno. Putinovi su u DDR-u živjeli u posebnoj zgradi za stambene potrebe obitelji iz KGB-a i Stasija. Osjećaj sigurnosti i moći, međutim, srušio mu se u prah i pepeo u samo nekoliko tjedana nakon što je pao Berlinski zid. Petoga prosinca 1989. gomile njemačkih prosvjednika jurišaju na sjedište Stasija u Dresdenu tražeći osvetu, kažnjavanje represivaca i demokraciju.
Mala grupa demonstranata u jednome trenutku odlučuje krenuti i preko ceste, do kuće u kojoj se nalazi sjedište KGB-a.
Burna noć koja je preoblikovala Putina
„Čuvar je s kapije odmah pobjegao u kuću“, prisjetio se kasnije jedan iz skupine, Nijemac Siegfried Dannath. No, nedugo zatim iz kuće je izašao jedan jako uznemireni časnik - Vladimir Putin. Rekao je prosvjednicima da se ne pokušavaju nasilno probiti jer su on i suborci naoružani i ovlašteni upotrijebiti oružje. To je uvjerilo grupu da se povuče, ali časnik KGB-a je znao da bi se napad mogao ponoviti pa je, ispričao je kasnije, zvao obližnji stožer tenkovske jedinice Crvene armije da im pošalje zaštitu. Odgovor koji je dobio bio je šok koji mu je promijenio život.
"Ne možemo ništa učiniti bez naređenja iz Moskve", odgovorio je glas iz stožera. A Moskva šuti.
Fraza "Moskva šuti" od tada progoni čovjeka. O ovome je događaju svojedobno za britanski BBC Chris Bowlby napravio dokumentarni film ‘Trenutak koji je napravio Putina‘.
Gomila im se približavala s osvetničkim porivima, a Putin se nadao da će visoki sovjetski časnici, ljudi s kojima se redovito družio, poslati tenkove. No, Moskva je pod Mihailom Gorbačovim "šutjela". Tenkovi Crvene armije nisu palili motore. Nitko nije ni prstom maknuo da ih zaštiti. Putin i kolege iz KGB-a su mahnito i u panici spaljivali dokumente o svom obavještajnom radu.
U međuvremenu je sam Putin postao "Moskva", odnosno predsjednik Ruske Federacije. No, osjećaj straha i nemoći iz Dresdena nikad ga više nije posve napustio, smatraju njegovi biografi. Tjeskoba zbog krhkosti političkih sustava i elita te iskustvo kako ih ljudi lako mogu svrgnuti naučilo ga je lekcijama koje nikad nije zaboravio. Dalo mu je i ideje za izgradnju agresivnog modela vlasti koja uvijek mora demonstrirati moć, a i oblikovalo ambicije prema efikasnim represivnim mrežama i osobnome bogatstvu.
Putinovi biografi vjeruju da su događaji u Ukrajini 2014., kao što je bila pobuna na kijevskome trgu Majdan, snažno oživjeli njegova sjećanja na dresdensku noć iz prosinca 1989. godine. Ukrajinske težnje za slobodom i putem prema zapadu u Putinovoj su glavi u godinama za nama razgorjele duboko zakopane stare strahove.