Učinkovitije i brže rješavanje sporova u građevinskom sektoru te bolje upravljanje ugovorima, osobito u ovim turbulentnim vremenima divljanja cijena, nedostatka sirovina i radne snage, goruće su teme inženjera, izvođača radova, odvjetnika, arbitara, financijskih institucija te lokalnih i državnih tijela uključenih u postupke ugovaranja infrastrukturnih projekata. Preko 150 međunarodnih i domaćih stručnjaka okupilo se u Dubrovniku na dvodnevnoj Regionalnoj konferenciji o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova u građevinskim projektima, u organizaciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatska i Hrvatske gospodarske komore.
Aisha Nadar, potpredsjednica globalne Komisije ICC-ja za arbitražu i ARS, naglasila je koliko su građevinski ugovori specifični zbog mnogobrojnih rizika od ugovaranja poslova do okončanja izvedbe. Uz očekivane rizike koji se tiču graditeljske struke ili vremenskih uvjeta, COVID-19 i eskalacija rata u Ukrajini primjeri su nepredviđenih okolnosti koje imaju ogroman utjecaj na građevinski sektor.
Razlike u cijeni ugovorenih i izvedenih radova samo su jedan od uobičajenih uzroka spora između naručitelja i izvođača radova. Arbitraža je obično posljednji korak u višeslojnoj klauzuli o rješavanju sporova koji se ne mogu riješiti predarbitražnim alatima.
- Manje od 10 posto sporova u graditeljstvu završi na arbitražnom sudu. U interesu je obiju strana alternativno rješavanje spora. ‘Mislite sporo, djelujte brzo‘, jedna je od poruka koje smo čuli u Dubrovniku. Često se događa obratno. Arbitraža može biti skup ‘sport‘, samo jedan takav postupak tvrtku može dovesti do bankrota. Arbitraže ne treba olako shvaćati – naglašava Nadar.
O važnosti pravodobnog utvrđivanja pravila rješavanja spora govori podatak da se samo 0,5 posto građevinskih projekata izvede u roku, po utvrđenoj cijeni i u skladu sa svim ugovornim uvjetima.
- Pred nama je desetljeće intenzivnih i velikih infrastrukturnih i građevinskih projekata koji nose brojne rizike. Stoga je HGK drugu godinu zaredom organizirala konferenciju kako bi članicama iz građevinskog sektora i odvjetničkih društava približila najnovije alate i aktualnosti iz prakse arbitraže i alternativnih načina rješavanja sporova – rekla je Marina Rožić, glavna tajnica HGK-a i ICC-a Hrvatska, istaknuvši kako Međunarodni arbitražni sud ICC-a slavi sto godina postojanja.
U Dubrovniku se dosta govorilo o alatima pomoću kojih se takvi sporovi mogu predvidjeti standardiziranim ugovorima o gradnji poput FIDIC-a, a primjenjivani su u brojnim projektima u Hrvatskoj, od Mosta dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku, Pelješkog mosta, čitave mreže autocesta, kopnenog dijela pristana LNG terminala na Krku do pročistača otpadnih voda i aglomeracija.
- Primjena FIDIC ugovora kod nas se intenzivirala kroz infrastrukturne projekte sufinancirane od Europske unije, a postoji, naravno, mogućnost da se kroz posebne uvjete, ugovorni modeli prilagode potrebama specifičnog projekta. Konferencija u Dubrovniku fokusirana je na rješavanje građevinskih sporova i, što je mnogo važnije, alate pomoću kojih se dogovori postižu tako da do spora uopće ne dođe. Ključno je pitanje kako postići uravnoteženi model podjele rizika među ugovornim stranama. Prije arbitraže, prijepori se rješavaju putem Vijeća za rješavanje sporova. Hrvatska u tome ima bogatu praksu i uvažene stručnjake koji se time bave. Takvi sporovi se trebaju riješiti u roku 84 dana od upućenog zahtjeva i pritom ne predstavljaju opterećenje za projekt, jer se rješavaju tijekom njegove provedbe – kaže odvjetnik Ante Kožul iz Odvjetničkog ureda Kožul i Petrinović, naglasivši kako zbog važnosti ovih tema za sve uključene strane i u budućnosti namjeravaju podržavati ovakve konferencije.
Kod FIDIC ugovora, tek manji broj sporova završi arbitražom, kaže odvjetnik.
- Takvi ugovori sadrže mehanizme za rješavanje otvorenih pitanja i mogućih sporova, a izvođači čitavog svijeta na taj način govore istim jezikom. ICC, kao jedna od najvećih i najpoznatijih svjetskih institucija za arbitražu i rješavanje sporova, ima dosta mehanizama i za alternativno rješavanje sporova. To znači da se strankama omogućuje rješavanje sporova prije arbitraže, što je brže, učinkovitije i jeftinije. Uvijek će, naravno, biti arbitraža, ali alternativni načini rješavanja spora nam omogućuju da ih jednostavnije rješavamo ili se pripremimo na moguću arbitražu jednoga dana. Iz vlastite prakse mogu reći da Vijeće za rješavanje sporova ima sve veći značaj kod nas u Hrvatskoj, ne samo kao formalni korak koji treba proći prije arbitraže, nego zaista kao rješenje po kojem se u konačnici postupa ili barem djelomično rješava dio sporova – rekla je Jasminka Čorda Truhar, predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za arbitražu i ARS, partnerica u Odvjetničkom uredu Hanžeković & Partneri.
Na konferenciji se moglo čuti kako se dionici moraju nositi sa starim zakonskim okvirom u pogledu izmjene cijene koji nije mijenjan 45 godina.
- Imamo problem sa zakonom o obveznim odnosima koji regulira pitanje promjene cijena u graditeljstvu. Zakon je pisan u nekom drugom sustavu koji nije predvidio javnu nabavu ni rokove takvih postupaka, ali dosad nije bilo volje da se to mijenja, što je neophodno upravo radi pitanja podjele rizika o kojem se mnogo ovdje govori. To je neozbiljno od zakonodavca, jer otežava realizaciju projekata i stvara ogromne troškove izvođačima, ali i naručiteljima – smatra Veljko Nižetić, direktor građevinske tvrtke Strabag Hrvatska.
U Dubrovniku je prošle godine održana godišnja konferencija ICC-FIDIC o međunarodnim ugovorima o gradnji i rješavanju sporova. Ove godine je skup regionalnog karaktera. Sve su prilike da će ova konferencija postati tradicionalno godišnje događanje kao platforma za provjeru aktualnih zbivanja i trendova u arbitražama i sporovima u graditeljstvu, najavila je Marina Rožić.
