Je li napokon na pomolu sustavnije rješavanje pitanja školske prehrane, a time i gorke teme o gladnoj djeci u našim osnovnim školama? Premijer Andrej Plenković u Saboru je u utorak, predstavljajući Godišnje izvješće o radu Vlade, najavio kako će država ubuduće, uz postojeće besplatne udžbenike, financirati i jedan obrok dnevno svim osnovcima, piše Slobodna Dalmacija.
Mjera se odnosi na svih 311 tisuća učenika od prvog do osmog razreda osnovne škole, od kojih njih gotovo 80 tisuća živi u siromaštvu. Iznos potpore je 10 kuna po obroku, za što će država osigurati 550 milijuna kuna godišnje, a premijer tvrdi i kako će država učiniti sve da se u školama u što većoj mjeri jede hrvatska hrana.
– Ne želimo da više bude i jedno dijete u osnovnoj školi koje zbog okolnosti u svojoj obitelji nema sredstva za obrok – kazao je premijer Plenković.
Novac osiguran
Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) doznajemo kako će novac biti planiran i osiguran već u državnom proračunu za iduću 2023. godinu, a, kao i za učenički prijevoz, "spuštat" će se na osnivače, to jest vlasnike osnovnih škola – gradove i županije.
– Novac bi mogao ići prema osnivačima već u drugom polugodištu ove školske godine. Oni će potom u suradnji sa školama organizirati pripremu i dostavu prehrane, sukladno normativima za prehranu u osnovnim školama koje je donijelo Ministarstvo zdravstva – poručuju iz MZO-a. Što se tiče cijene obroka od deset kuna koji će osiguravati država, iz Ministarstva napominju kako je taj iznos namijenjen samo za nabavu namirnica, a ne uključuje troškove radne snage i energenata koje država ili osnivači iz decentraliziranih sredstava već financiraju. Primjerice, cijena studentskog obroka formira se tako što uključuje namirnice, radnu snagu i energente i iznosi 22,60 kuna, ali uz sufinanciranje od strane države, konačna cijena menija za studenta je 6,5 kuna.
– Iznos od deset kuna trebao bi biti dovoljan za najmanje jedan besplatan obrok učenika u danu, za koji roditelji više ništa ne bi trebali dodavati – tvrde iz MZO-a.
Također, škole i osnivači dogovorit će se, sukladno mogućnostima, oko toga hoće li djeci biti osiguran topli ili drugi nutritivno vrijedan obrok. Što se tiče vrsta namirnica, na snazi je Normativ za prehranu učenika u osnovnoj školi Ministarstva zdravstva, koji propisuje vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjelu preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne i zdrave prehrane učenika.
Što pokazuju aktualni podaci? U više navrata, kada se spominjao problem školske prehrane, naglašavala se činjenica kako velik dio osnovnih škola, osobito u Dalmaciji, uopće nema prostore za školsku kuhinju, nema osoblja, a nema ni organiziranog sustava dostave hrane.
Prema podacima MZO-a, u ovom trenutku više od trećine učenika osnovnih škola, ili njih oko 109.000, uopće nema nikakvu organiziranu prehranu u školama. Prehrana je organizirana u nešto više od 1400 osnovnih škola (područnih i matičnih) za više od 202.000 učenika, što je oko 65 posto od ukupnog broja osnovnoškolaca u Hrvatskoj.
– Razlog tome je što 85,31 posto matičnih škola i samo 42,29 posto područnih škola ima kuhinju – ističu iz MZO-a ministra Radovana Fuchsa. Cijenu prehrane određuje osnivač, a za djecu može biti besplatna, djelomično sufinancirana ili je u cijelosti financirana od strane roditelja.
Škole bez kuhinja
– Oko 102.000 učenika plaća cijenu koju je odredio vlasnik škole, grad ili županija, i koja, na primjer, u Zagrebu iznosi devet kuna za ručak, odnosno od 2,5 do pet kuna za mliječni obrok i užinu. Oko 41.000 učenika ima djelomično subvencioniran obrok, što znači da ručak plaća manje od spomenutih devet kuna. Na koncu, 62.000 ili oko trećine učenika za koje je osigurana prehrana ima besplatan obrok koji se financira iz različitih izvora – navode iz MZO-a. Najvećim dijelom besplatni se obroci financiraju iz sredstava Europskoga socijalnog fonda putem Ministarstva rada, a predviđena su i veća sredstva koja će omogućiti obuhvat još većeg broja djece, navode iz MZO-a, dodajući kako je u razdoblju od 2021. do 2027. godine predviđeno sufinanciranje besplatnog školskog obroka za djecu koja žive u siromaštvu u planiranoj vrijednosti od 200 milijuna kuna. Država financira i troškove prehrane za 3400 učenike s teškoćama u razvoju koji pohađaju posebne programe. Vlada će, pak, s deset kuna po obroku osigurati da za svako od 311.000 osnovnoškolaca – što za one koji su sada u sustavu prehrane, kao i za one koji uopće nisu – barem jedan obrok u danu u školi bude besplatan.
Dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević u svome je godišnjeg izvješću za prošlu godinu upozorila kako velik broj škola, osobito u Dalmaciji, učenicima ne osigurava kuhani obrok, nego samo onima uključenima u produženi boravak ili cjelodnevnu nastavu. Pravobraniteljica navodi i kako se najmanje matičnih škola koje imaju školsku kuhinju nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj (28,1 posto), Splitsko-dalmatinskoj (41 posto) i Zadarskoj županiji (65,79 posto), dok u svim drugim županijama više od 80 posto osnovnih matičnih škola ima školsku kuhinju. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nijedna područna škola nema kuhinju.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji stoga su zasad oprezni kada je u pitanju provedba Vladina plana o osiguravanju najmanje jednog obroka dnevno osnovnoškolcima.
– Od Ministarstva znanosti i obrazovanja očekujemo jasne upute, jer to zahtijeva dodatna ulaganja u prostor i zaposlenike. To otvara pitanje zapošljavanja novih djelatnika, prije svega kuhara/ica u školama, ali i pitanja opremanja škola, distribucije i serviranja hrane, što će trebati prethodno riješiti – kaže Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije.
Tko će to spremati?
– Većina škola nema ni školsku kuhinju, ni blagovaonice, ni kuharice, a ni dovoljno spremačica, pa ostaje pitanje gdje će se spremati ta hrana, tko će to raditi i u kojim uvjetima. To ne znači da su škole protiv besplatnih obroka, to bi bio apsurd i ne odgovara istini. Za bilo kakvu podjelu hrane treba ispunjavati određene uvjete, uključujući i sanitarne. Školskom kuhinjom se ne može nazvati prostor u kojemu skuhate kavu ili čaj. To su ozbiljne stvari koje treba raditi na ozbiljan način – ističe Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ "Vjekoslav Parać" iz Solina, koja trenutačno ne organizira prehranu za školarce.