O zdravstvenoj pismenosti, odnosno o medicinskoj prosvijećenosti u Hrvata, razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Vilijem Berošem, ministrom zdravstva RH. Ta se zdravstvena pismenost našla i u prijedlogu onih reformskih koraka koje je predložio ministar Beroš, piše Slobodna Dalmacija.
– Loša zdravstvena pismenost je i jedan od razloga što se u javnosti jako puno s pravom spominje profesor Andrija Štampar jer on je doista utemeljitelj zdravstvene pismenosti u Hrvata, međutim, kao što se kaže, povijest se ponavlja.
Dakle, nove su okolnosti, ali ista je odrednica. U ono vrijeme on se prosvjećivanjem borio protiv izazova zaraznih bolesti koje su u to vrijeme bile dominantne teme, i to je vrlo uspješno radio. Stoga se zdravstvena pismenost kao takva našla u prijedlogu naših reformskih koraka – kazuje Beroš.
Onkološke bolesti
Danas i nema toliko zaraznih bolesti kao u Štamparovo doba, ali ima drugih bolesti koje opterećuju kako zdravstveni sustav, i to ne samo u Hrvatskoj, tako i ljude koji od tih bolesti sve više obolijevaju.
– Svi skupa nalazimo se zajedno pred izazovom slične vrste, ali ne ovaj put infektivnih, nego kroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, cerebrovaskularnih bolesti, različitih drugih degenerativnih bolesti, a poglavito onkoloških bolesti.
Kako se najbolje boriti i ostvariti bolje rezultate u liječenju naših pacijenata? Upravo razvojem zdravstvene pismenosti, edukacijom i dijeljenjem informacija koje se odnose na takve teme. Tu je uloga medija ekstremno velika. To je od iznimne važnosti, u tom kontekstu razvoj zdravstvene pismenosti jest jedna od odrednica promjena u zdravstvenom sustavu, i to kroz tri različita elementa – kaže Beroš.
Jedan od tih elemenata je razvoj novih zdravstvenih preventivnih pregleda.
– Da. Svi skupa moramo "skupiti glave" na kup i da organiziramo to tako da se što bolje mogu provesti ti preventivni pregledi. Vjerujem da ćemo u tome i uspjeti jer su preventivni pregledi nasušna potreba hrvatskoga zdravstvenog sustava i stanovnika ove zemlje.
Nitko pri tome ne karakterizira ni specijaliste u bolnicama, ni specijaliste u obiteljskoj medicini, da su do sada loše radili taj posao, ali mi moramo jednostavno taj problem sustavno sagledati i naći rješenja sukladno utemeljenjima znanosti i struke. Vjerujte mi, to može najbolje učiniti Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), koji upravo radi na tome kako što bolje i kvalitetnije u Hrvatskoj utemeljiti preventivne zdravstvene preglede za onaj spol i dob kada je to potrebno – govori Beroš.
To je jedan aspekt, a drugi je jačanje svjesnosti o zdravlju s čine treba početi od najranije dobi. U našim reformskim koracima oformit ćemo jedan koncept javnih ustanova, poglavito javnih obrazovanih ustanova, koji će biti prijatelji zdravlja – kazuje Beroš.
Postoji nešto u čemu je Hrvatska iznimno dobra.
Zahvala Samaržiji
– Naravno, uvijek može i bolje, ali jako se ponosimo našim nacionalnim preventivnim programima, gdje je ta medicinska pismenost i aktivna uloga svih nas u našem zdravlju iznimno važna i u nekim zdravstvenim nacionalnim preventivnim programima postižemo sjajne rezultate: rak dojke u ženskoj populaciji i smanjenje smrtnosti za 24 posto. U nekoliko sam navrata javno rekao da je to ravno olimpijskoj medalji, zlatnoj, u bilo kojem sportu. Dakle, smanjenje smrtnosti od gotovo 25 posto strahovito je veliko postignuće – kaže Beroš.
Ministar je posebno zahvalio pulmologu, akademiku Miroslavu Samaržiji.
– Svom snagom podržao sam razvoj novih nacionalnih programa, stoga zahvaljujem akademiku Samaržiji i njegovu timu koji razvija nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća. Odaziv onih koji su pozvani na preventivni pregled je 95 posto.
Zahvaljujem obiteljskoj medicini, primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja na osnovi određenih kriterija poziva ljude na preglede, zahvaljujem njima što su se odazvali. I situacija vam je sljedeća: 14 tisuća pregleda je obavljeno, u pet posto slučajeva nađena je određena sumnja na tumorske promjene, što je oko 500 ljudi. Od tih 500, kod 140 ljudi nađen je karcinom. Od toga 60 ih je operirano, a 30 izliječeno. Akademik Samaržija mi kaže da on u svojoj čitavoj profesionalnoj karijeri nije spasio toliko ljudi koliko u ove dvije godine, jer ti ljudi su izliječeni. Ovi drugi se, naravno, prate. To su ekstremni dosezi. I stoga ne mogu kao ministar nego zahvaliti njegovu timu na promišljanju, s time da taj nacionalni program pokazuje i puno drugih stvari – govori Beroš.
Otkrivanje melanoma
Ministar je podržao i nacionalni program ranog otkrivanja melanoma.
– Ne mogu, a ne podržati akademkinju Mirnu Šitum u njezinu nastojanju da uvedemo još jedan nacionalni preventivni program, ovaj put ranog otkrivanja melanoma. Ona je imala svoju javnozdravstvenu akciju proljetos na Braču.
I to pokazuje jednu sinergiju bolničkog zdravstvenog sustava, primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva, kada postoji volja i htijenje da se nešto napravi. Tom akcijom zdravstveni sustav je došao "na kućni prag" svojih korisnika i na taj način smo pokazali da nam je zdravlje naših ljudi primarno. Moj zadatak kao ministra je podržati sva ta nastojanja i htijenja i dati im vjetar u leđa – kazuje Beroš.